MOSTAR – Opći izbori koji se održavaju u listopadu ove godine mogli bi pokazati do sada najveću apstinenciju hrvatskog biračkog tijela, a u tijesnoj borbi za svaki glas sudjelovat će najmanje dva bloka okupljena oko dva HDZ-a, kao i nekoliko manjih stranaka, što bi moglo dovesti do prilično izjednačene situacije, pokazuju predviđanja prve astrologinje i vidovnjakinje Dnevnog lista stanovite Darije Pušić. Inače radi se o jedinoj bošnjačkoj novini na hrvatskom jeziku koja je osmišljena u Sarajevu a tiskaju je i uređuju hrvatski medijski patuljci u Hercegovini po željama begovata…
Prilika za HDZ BiH pritom bi mogla biti u partnerima s bošnjačke strane, prvenstveno kod SDA, s kojima bi se mogla pokušati izvršiti stanovita trgovina po principu – potpora bošnjačkim glasovima u zamjenu za rješenje kojim će se Mostar podijeliti na nekoliko općina.
U ovom trenutku, pokazuje istraživanje provedeno nad uzorkom od 1300 ljudi telefonskom anketom (s pitanjima izlazite li na izbore i za koga biste glasovali da su izbori sutra), apstinencija će rezultirati situacijom u kojoj će na izbore izaći oko 35 posto Hrvata s pravom glasa (nešto više od 100 tisuća birača). To je mnogo lošije u odnosu na 2010. kada je prema zbroju glasova hrvatskih kandidata za Predsjedništvo glasovalo blizu 200 tisuća Hrvata.
Od tog postotka na polovicu u ovom trenutku može računati HDZ BiH, dok ga slijedi HDZ 1990. koji bi uz potporu nekih manjih stranaka iz hrvatskog nacionalnog tijela mogao ostvariti ravnotežu.
Bitka za birače
Rezultati istraživanja, kao i analiza koju je proveo Dnevni list, pokazuju kako će se, osim borbe za one neodlučne kroz različita predizborna obećanja, mnogo više energije usmjeriti na one koji će sigurno izaći, jer, kako pokazuje sadašnje raspoloženje, svaki glas će biti bitan, tim više što ovaj put HDZ 1990. igra na kartu stvaranja alternative oko koje bi se mogle okupiti respektabilne snage.
No, u igri su NS Radom za boljitak i SPP koji računaju i na dio bošnjačkih, pa i srpskih glasova u Federaciji, a što bi moglo biti dovoljno za prevagu nad HDZ-om BiH; naravno uz uvjet da budu zajedno nakon izbora.
Kako piše Dnevni list, u HDZ-u BiH strahuju od takvog ishoda te pokušavaju smisliti obrambenu strategiju, a jedna od mogućnosti je prešutni dogovor sa SDA o potpori bošnjačkih glasača, pogotovo u sredinama gdje su Hrvati većina, poput zapadnog Mostara, Kiseljaka, ili Lašavske doline, kako bi se osigurao potreban broj glasova. U zamjenu, HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem razmišlja o pristanku na prijedlog SDA o podjeli Mostara na više općina.
Politički razlozi
No, više od svega zabrinjava prije spomenuti izostanak zanimanja za izborni proces, a razlozi za takav gubitak volje su brojni.
Hrvati nisu dočekali poboljšanje političkog položaja u posljednjem mandatu; kroz presudu ‘Sejdić-Finci’ nisu dobili šansu birati svog člana Predsjedništva, dok Dom naroda Federacije i dalje ne jamči stvarnu zastupljenost sukladnu nacionalnom sastavu stanovništva u županijama.
Drugim riječima, Goraždanski model je i dalje na sceni, pa tako, primjerice, većinska bošnjačka županija daje isti broj Hrvata u Dom naroda kao i Posavska. Od kanala na hrvatskom jeziku također nema ništa i to unatoč činjenici da je onaj stručni dio već davno odrađen, a materijal o Nacrtu zakona o RTV kanalu na hrvatskom jeziku već spreman. Na apstinenciju će svakako utjecati i činjenica da Hrvati nisu postali politički čimbenik koji može odlučivati niti u Federaciji – famozni planovi ‘platformaša’ prema kojima će za svaku odluku u Vladi morati glasovati određeni broj ministara Hrvata nikada nisu realizirani.
Zbog situacije u kojoj hrvatske stranke nisu odgovorile zadatku niti povijesnom trenutku na koji se često vole pozivati, birači iz mandata u mandat gube zanimanje za izbore, znajući kako će na vlast ponovno doći isti ljudi. Druga skupina razloga koji bi, prema trenutačnom raspoloženju biračkog tijela, mogla utjecati na loš odziv je ekonomske naravi – zemlja u cjelini nije izašla iz gospodarske krize, nezaposlenost i dalje raste, investicije su na niskim granama, dok ‘divljanje’ cijena, od energenata, do prehrambenih proizvoda, iz godine u godinu uvelike opterećuje ionako loš kućni proračun. Treća skupina razloga koja hrvatske birače odvraća od birališta je činjenica da hrvatske političke stranke u BiH nisu uspjele izlobirati jaču potporu Zagreba, a preko Hrvatske i Bruxellesa za aktivnim zalaganjem u borbi za osiguranje stvarne jednakopravnosti Hrvata u institucijama države, Federacije, ali i RS-a, kao i na nižim razinama vlasti te institucijama koje se financiraju iz proračuna.
Nezaposlenost
Hrvatske stranke kao dio vlasti na svim razinama u očima hrvatskih birača svakako su okarakterizirane kao krivci za stanje u kojem je u rujnu 2013. broj nezaposlenih bio čak 554.929 (usporedbe radi u rujnu 2011. bilo je 529 tisuća). Na ekonomsku situaciju potencijalni birači gledaju s većim senzibilitetom nego na pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, pa je zbog vrlo loših rezultata vlasti na svim razinama po pitanju gospodarskog oporavka apstinencija i više nego razumljiva.
Iseljavanje Hrvata
Hrvatski birači iz ciklusa u ciklus sve su više revoltirani činjenicom da stranke s hrvatskim predznakom ne uspijevaju u provedbi strateških projekata očuvanja naroda na ovim prostorima. Ratni egzodus, potpomognut teškim socijalnim stanjem u poratnim razdoblju, kao i izostanak jedinstvene strategije svih stranaka doveo je do situacije u kojoj Hrvata nema na većem području RS-a, dok u središnjoj, pa i zapadnoj Bosni godinama gube politički utjecaj.
Strateške teme
U hrvatskom političkom prostoru, očekivano, ponovno će dominirati nekoliko ključnih tema. Dvije oko kojih će se mnogo govoriti su federalna jedinica i kanal na hrvatskom jeziku. Međutim, birači polagano prepoznaju kako hrvatske stranke i nisu mnogo učinile kako bi ovi strateški projekti postali stvarnost. Kreševska deklaracija koja govori o ustavnim promjenama je svijetli primjer, no dokument je donesen sada već davne 2007. godine i dosad se već trebalo otići korak dalje, pa ako treba i kroz Hrvatski narodni sabor, dok je pitanje kanala zapelo u Ministarstvu prometa i veza.
Dnevni list
wpDiscuz