Published On: Fri, Oct 4th, 2013

DANIEL SERWER Republika Srpska, pogrešno odabrano ime

NEW YORK / SARAJEVO – Ime manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini , Republika Srpska , pogrešno je odabrano u vrijeme kada se bosanki rat približavao kraju 1995. godine , izjavio je za AA Daniel Serwer , profesor upravljanja konfliktima i viši stručni suradnik Centra za transatlanske odnose pri Sveučilištu ” John Hopkins ” .

Komentirajući novoobjavljene dokumente CIA – e ( oko 300 njih ) o bosankom ratu , koji su javno prezentirani na simpoziju ” Bosna , obavještajni podaci i Klintonov predsjedništvo ” u Little Rocku , Arkansas , bivši veleposlanik SAD – a i specijalni izaslanik za Balkan Daniel Serwer je izjavio za AA da se dokumenti još trebaju analizirati i temeljito pročitati .

No , na pitanje zašto se administracija tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona u Daytonu 1995. složila s odabirom imena ” Republika Srpska ” , što se još uvijek smatra nepoštenim , jer su na taj način počinitelji nagrađeni i žrtve prošlog rata u Bosni i Hercegovini uvrijeđene , posebno bosanski muslimani , Serwer je odgovorio da su dužnosnici SAD – a također imali sumnje o tome :

” Na pitanje o ‘ Republici Srpskoj ‘ , Richard Holbrooke nageo se prema meni na proslavi desete godišnjice Daytona (2005 ) koja se održavala na Američkom institutu za mir , i upitao da li je napravio grešku što je dozvolio da taj termin bude upotrijebljen za ime entiteta . Moj odgovor je bio ‘ da ‘ . u vrijeme odluke ( krajem 1995. ) Holbrooke se prevario misleći da je to ime teško za izgovoriti i da ga nitko u međunarodnoj zajednici neće koristiti . Nije bio upravu ” , smatra Serwer .

U međuvremenu , neki historičari , diplomati i novinari su već tvrdili da deklasifikovani dokumenti obavještajne službe neće mnogo pomoći da se sazna više o bosanskom ratu – da oni ne sadrže mnogo više od onoga što se već zna iz arhivskih dokumenata i najprodavanijih autobiografija . Godine 2004. predsjednik Clinton objavio je knjigu svojih memoara ” Moj život ” od 1.000 stranica u kojoj nedostaju neki obični odgovori na teška pitanja o Bosni .

Dokumenti koje je CIA prikupila o Bosni sadrže postignuća Clintonove administracije u posredovanju Dejtonskog sporazuma i okončanju četverogodišnjeg sukoba na Balkanu .

Dejtonski sporazum je važan za nas

Na pitanje o Daytonskom mirovnom sporazumu , postignutom u studenom 1995, a da Washington neće lahko odustati od ovog diplomatskog postignuća u Bosni , Serwer kaže : ” Taj sporazum je imao svoj ​​značaj i Amerikanci ne bi željeli vidjeti kako se njegova postignuća negiraju . ”

” Dulje od jedne decenije analitičari upozoravaju da je Dejtonski mirovni sporazum dostigao svoj ​​vrhunac i da više služi političarima nego običnim ljudima . Kažu da je dejtonski politički okvir obilježen mnogim nedostacima kojima su uslijedili selektivni izbori lokalnih političara u Bosni . Nedavno je visoki diplomat SAD – a Philip Reeker , zamjenik pomoćnika državnog tajnika , na birou za europske i euroazijske poslove izjavio da Daytonski sporazum lokalni bosanski političari koriste kako bi sačuvali svoj ​​’ status quo ‘ i svoje ekonomske interese . ”

” Tako , rečeno , oni ( Amerikanci ) su već odavno došli do zaključka da dejtonski ustav treba biti izmijenjen , ne samo da bi se udovoljilo pitanju ‘ Sejdić – Finci ‘ . No , na Bosancima je da pokažu političku volju i formulu kako bi se odradilo ono što je potrebno ” , kazao je Serwer .

U njegovom obraćanju na simpoziju u kojem je jedan bivši predsjednik SAD – a po prvi put sudjelovao u događaju deklasifikacije CIA dokumenata , Clinton je rekao da američka javnost nije zahtijevala vojnu intervenciju u Bosni prije skoro dvadeset godina . Clinton je rekao da Amerika treba biti ponosna na svoje posredovanje u sklapanju mira u Bosni 1995. godine .

U utorak je CIA u suradnji sa ” William J. Clinton ” predsjedničkom knjižnicom u Little Rocku , u Arkansasu , objavila nove deklasificirane dokumente o obavještajnim podacima i predsjedničkoj politici tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

anadolija/vijesti.ba