Published On: Pet, stu 1st, 2019

Dan mrtvih ne bi smio postojati u kršćanstvu, Halloween ne vrijeđa kršćane, jer i nije derivat kršćanske vjere…

Često se Dušni dan pogrešno naziva i Danom mrtvih. Ne zna se kako je došlo do ovog naziva. Vjerojatno je kršćanstvo pokušavajuči iskorijeniti paganske običaje ranijih religija koje je nastojalo zatrti a koje su u ove dane imale blagdane za svoje mrtve igrao na kartu spajanja Dušnog dana s danom mrtvih.

Pretpostavlja se da je do toga došlo iz neznanja, zbog nedostatka vjere ili pogrešnog tumačenja tradicije jer u kršćanstvu nema mrtvih pa analogno tomu nema ni Dana mrtvih.

Prema našoj vjeri je ljudska duša besmrtna, njen život se  nakon smrti mijenja ili ne prestaje.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyjasvetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po EuropiVatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih[1], običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Kod nas se ustalio običaj da se svijeće i groblja obilaze na dan Svih svetih, dok na Dušni dan ljudi to ne čine. Zašto?

Halloween

Poznat je i kao Noć vještica. Obilježava se u noći uoči blagdana Svih svetih, dakle 31. listopada. Ova tradicija dolazi iz anglosaksonskih zemalja i veže se za poganske običaje. Popularizirana je u Americi na način da su Amerikanci u irskim paganskim običajima otkrili zgodan konzumeristički trik.

Danas se često može čuti kako vjernici kršćanske vjeroispovijesti ne bi trebali slaviti ovaj dan za koji se vežu simboli poput bundeva, upaljenih baklji, maškare…

Promatramo li ove simbole i njihovo značenje možemo povući paralelu između običaja Halloweena i naših pokladnih običaja koji se održavaju u veljači.

Nekada se vjerovalo da maškare tjeraju zle duhove, a paljenje vatre simbolizira svjetlo koje pomaže dušama pronaći njihov put. Ono što je različito u ova dva običaja jest vrijeme obilježavanja.

Halloween obilježava završetak plodne godine i ulazak u zimu, dok naše poklade slave izlazak iz zime, razdoblja mirovanja prirode i početak plodnog dijela godine.

Prema drevnim Keltskim običajima, Halloween je zapravo ispraćaj stare godine i početak nove.

Promatrajući Halloween u ovom kontekstu, više se i ne čini toliko pogrešnim, samo smatramo da trebamo poštovati našu kulturu i tradiciju kada su u pitanju ovakvi blagdani jer  u našoj kulturi postoji vrijeme i za takve običaje, a to vrijeme ipak nije sada.

Međutim, svaka manifestacija, koja nema veze s kršćanstvom a koja je nije uvreda kšrćanstvu, ne bi smjela nikog vrijeđati. Haloween nikog ne vrijeđa. Opustite se.

30.10 – Dan Đavola u Americi

Prema paganskim običajima 30.x. u SAD-u je Dan đavola. Vjerojatno se radi također o derivatu keltskih običaja. Zanimljivo na taj dan prestalo je postojati Osmansko carstvo i  rođen je Diego Armando Maradona.

 

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare