Published On: Tue, Feb 19th, 2013

CUTILIERO OPTUŽIO ALIJU: Izetbegović je srušio spasonosni plan za BIH i odlučio se za rat

HAAG – Portugalski diplomat Jose Cutiljero okrivio je nekadašnjeg muslimanskog lidera Aliju Izetbegovića što je propao plan koji je Cutiliero predložio 1992. godine i ponovio da je “istinska tragedija” što nisu prihvaćeni principi tog sporazuma o budućnosti BiH.
“Kada se usporedi mapa koja je bila dodatak Izjavi o principima i mapa koja je dio Daytonskog sporazuma iz studenog 1995. godine, vidi se da je, poslije tri i po godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani”, rekao je Cutiliero, svjedočeći u dokaznom postupku obrane Radovana Karadžića.
Cutiliero, koji je, kao predstavnik tadašnje Europske zajednice, pregovarao sa stranama u BiH u prvoj polovici 1992. godine, dao je izjavu predstavnicima tima Karadžićeve obrane prošle godine i ona je već objelodanjena.
Nakon što je svjedok potvrdio da bi, kada bi mu bila postavljenja ista pitanja, danas dao u suštini iste odgovore, Karadžić je predao Cutilierovu izjavu u dokazni materijal.
Dio izjave je i pismo veleposlanika Cutiliera magazinu “Ekonomist” u prosincu 1995. godine, gdje on kaže da su “Aliju Izetbegovića i njegove suradnike autsajderi sa strane, koji su vjerovali da znaju bolje, hrabrili da odbaci sporazum iz 1992. i bori se za unitarnu bosansku državu”.
U izjavi se opisuje tijek pregovora o uređenju BiH, čija je završna, šesta runda održana u Bruxellesu krajem ožujka 1992. Srbi, Hrvati i muslimani dogovorili su se tada da se BiH “sastoji od tri konstitutivne jedinice, a svaka od njih, kao i središnje tijelo, zalagala bi se za zašitu ljudskih prava i za zaštitu prava manjina”.
Sukladno Izjavom, Skupština BiH trebao se sastoji od Doma građana i Doma konstitutivnih jedinica, a za donošenje odluka bila bi potrebna većina.
Bilo je također predviđeno da se održi referendum da bi bili potvrđeni ovi principi.
Cutiliero je potvrdio da je ubrzo nakon postizanja sporazuma dobio informacije da se Izetbegović odriče svog potpisa. Muslimanska stana je u lipnju 1992. formalno odbacila sporazum, kazao je on.
U izjavi svjedoka dati su i izvodi iz bilježaka američkog veleposlanika Herberta Okuna, bivšeg zamjenika specijalnog izaslanika UN za Balkan, gdje on navodi kako je “Cutiliero prestao da vjeruje Izetbegoviću” i da smatra da je on “prepredenjak i da laže”, te da ” jedno govori u javnosti, a drugo privatno “.
Zabilježen je i Cutiljerov stav da je “apusrdno samo srpski stanu kriviti za situaciju u BiH, jer su sve tri strane odgovorne”.
Zastupnik optužbe Alan Tiger sugerirao je da je “bilo više načina da se spriječi rat”, te da je, “osim prihvaćanja principa, drugi način bio da bosanski Srbi prihvate neovisnost BiH”.
“Niste spomenuli Hrvate, koji su također imali svoje ideje”, odgovorio je Cutiljero.
Po proglašenju neovisnosti Hrvatske mnogima bilo jasno da će doći do problema u BiH, rekao je Cutuiljero, dodavši da “Srbi nisu htjeli nezavisnu Bosnu, Hrvati su htjeli da pripoje dio Bosne, a muslimani su mislili da mogu ostvariti jedinstvenu državu”.
On je naveo da Europljani nisu htjeli promjenu granica, ali da Srbi i Hrvati nisu bili zainteresirani da BiH ostane kakva jeste, dok su se muslimani zalagali baš za tu soluciju, pa je trebalo naći održivo rješenje.
Cutiljero je svjedočio na temelju obvezujućeg naloga Tribunala, pošto nije htio dati iskaz dobrovoljno, jer vjeruje da bi obveza za pregovarače da se pojave kao svjedoci mogla sa ugrozi njihovu poziciju u nekim budućim sukobima.
Suci su taj stav odbacili, navodeći da su mnogi drugi međunarodni pregovarači već svjedočili u Tribunalu.
Tijekom svjedočenja u sudnici su bila dva predstavnika Vlade Portugala.
Zahvaljujući svjedoku za dolazak u Haag, Karadžić je rekao: “Niste bili nimalo meki prema Srbima, ali mi smo se divili vašoj upornosti i vještini da se sačuva mir.”