Published On: Sri, velj 5th, 2014

ČOVJEK U KOJEM HRVATI IZ BIH VIDE SVOJ EUROPSKI GLAS: Sarajevski centralizam razbija BiH kao beogradski Jugoslaviju

Europski parlament (EP) će večeras na zasjedanju u Strasbourgu razmatrati rezoluciju o BiH, a sutra i glasovati, što bi moglo označiti zaokret europskih institucija prema našoj zemlji. Vrlo otvoreno se zagovara europski model federalizma zemlje umjesto dvoentitetske podjele nastale u Daytonu. U hrvatskom izaslanstvu su zadovoljni sadržajem rezolucije. Smatraju da će dati zadaću novom sastavu Europske komisije koja će se znati na jesen, da u slučaju BiH treba biti odlučnija pomoći poput posredovanja između Srbije i Kosova. Osuda centralizma i separatizma, rušenje sporazuma iz Bruxellesa o izgradnji modela jednakopravnosti naroda. Zastupnik Davor Ivo Stier je zajedno s drugim hrvatskim zastupnicima u značajnoj mjeri modelirao sadržaj ove rezolucije.

• Može li se reći da rezolucijom Europski parlament pokazuje kako ova regija, napose BiH, nije zaboravljena?

Činjenica je da se EU mora puno više fokusirati na stanje u BiH. Ne bi bilo dobro za stabilnost cijele jugoistočne Europe da BiH ne krene europskim putem u trenutku kada vidimo da je Srbiji nakon sporazuma s Kosovom otvorena europska perspektiva. Crna Gora, također, napreduje. S BiH koja bi bila crna rupa dugoročno bi ugrozilo arhitekturu mira na ovim prostorima. Kada smo prošle godine s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Catherine Ashton u Vanjskopolitičkom odboru razgovarali o prioritetima za 2014., ona se složila da EU mora preuzeti vodstvo u naporima međunarodne zajednice u BiH. Činjenica je i da potezi koje je međunarodna zajednica povlačila uvijek nisu bili pozitivni.

• Što pri tome mislite?

Svi se sjećamo poteza visokog predstavnika Wolfganga Petritscha koji su bili uvertira u degradaciji položaja hrvatskog naroda u BiH. Oni su doveli Federaciju do toga da loše funkcionira i da ne poštuje federalna načela. Potrebno je naučiti te lekcije i zbog toga Europska unija treba krenuti jače u primjenu načela federalizma promoviranjem vlastite politike. Budućnost BiH nije u ruskim ili turskim asocijacijama, nego jedino ima europsku perspektivu. Europski modeli su posve primjenjivi na BiH kako bi bila funkcionalna i demokratska, a da pritom svaki narod može izabrati svoje legitimne predstavnike.

• Miješate li se u unutarnje stvari BiH kao što vas optužuje političko Sarajevo?

BiH želi ući u EU i stoga je jasno kako mora ispuniti europske kriterije. Nakana s člankom u “New Europe” bila je vratiti BiH u fokus zanimanja EU. Europa, koja bi prepustila drugim, neeuropskim silama da se više bave s BiH, ponavljala bi greške i dopustila da jačaju nestabilnosti u ovoj zemlji i jugoistoku Europe. Europa je pokazala da je naučila određene lekcije od vremena kada je bila nesposobna odgovoriti Slobodanu Miloševiću. Dogovor između Srbije i Kosova je pokazao sada uspjeh EU diplomacije. Međutim, ta politika EU neće biti potpuna ako snažnije ne pokaže europski put BiH. Naravno je da se to isto očekuje i od domaćih političara.

• Rekonstrukciju Daytona teško je očekivati bez tvoraca, Amerikanaca. Je li moguće očekivati zajednički snažniji pritisak da do toga i dođe?

Ja se snažno zauzimam za suradnju Europe i SAD-a. Perspektiva BiH je u EU, neće BiH postati 51. država SAD, nego zemlja članica Unije. To je jasno i našim američkim saveznicima. Oni sami traže od EU-a da preuzmu veću odgovornost u politici koja će jamčiti arhitekturu mira i stabilnosti Europe. Igrati na kartu razbijanja europske politike je potpuno kriva procjena, i to se neće dogoditi. Svima je u interesu da BiH ide k EU. A taj put blokiraju s jedne strane separatističke snage, ali i unitarističke.

• Često koristite federalizam kao put rješenja. Konkretno mislite li pri tome na novu teritorijalno-administrativnu arhitekturu zemlje, ostvarivanje institucionalnih prava…?

Federalizam ili federiranje Federacije je jedan prvi korak u reformi cijele zemlje. Teško se može govoriti o federalizmu cijele zemlje ako entitet koji je na tim načelima ustrojen, ne funkcionira dobro, nego je centraliziran. Hrvatsko-bošnjački entitet se isključivo pretvara u bošnjački. To se mora zaustaviti zbog budućnosti BiH.

• Čini mi se da se radi o trendovima stvaranja dvije mini-državice, bošnjačke i srpske?!

Dalje jačanje daytonske podjele zemlje na dva dijela, a koje bi dodatno obespravilo hrvatski narod, logično vodilo bi u nove sukobe. Jačanjem federalizma želimo jednu institucionalnu ravnopravnost za sva tri konstitutivna naroda i građane BiH. Izbornim sustavom treba osigurati da i Hrvati mogu birati svoje legitimne predstavnike bez straha od majorizacije. Takav izborni model bi doveo i do demokratiziranja BiH jer je rješavanje nacionalnog pitanja preduvjet za razvoj liberalne demokracije.

Je li u tome kontekstu nadvladano razmišljanje utjecajnog dijela međunarodne zajednice da su Hrvati riješili svoje probleme upravo uspostavom hrvatske države? Ima takvih glasova. Ali takva politika, koja je u jednome trenutku bila dominantna, upravo je dovela BiH do situacije beznađa. Potrebna je promjena te matrice. Kada se zagovara jednakopravnost konstitutivnih naroda, to se radi na dobrobit BiH i njezine europske perspektive. No, u razgovorima o provedbi ‘Sejdić – Finci’ vidjelo se kako je centralističkim snagama važnija dominacija nego europska perspektiva. To je nedavno otvoreno izjavio i Zlatko Lagumdžija.

• Čini se da se u BiH događaju slični trendovi kao u bivšoj Jugoslaviji?

I u europskome parlamentu sam to rekao. Sarajevski centralizam za BiH nije ništa povoljniji od onoga što je bio beogradski za bivšu Jugoslaviju. I jedni i drugi vode prema sukobima i nestabilnosti.

• Što kažu briselski izvori, tko je kriv za propast posljednjih razgovora u slučaju ‘Sejdić – Finci’ s povjerenikom EU za proširenje Štefanom Fueleom, Lagumdžija ili Čović?

U ovoj rezoluciji stoji članak da se pozdravljaju načela utvrđena u Bruxellesu 1. listopada, ali se izražava žaljenje što su centralističke snage blokirale provedbu tih načela. Dakle, vrlo je jasno rečeno gdje je problem.

• Je li u SAD-u dovoljno jasno da je potrebna promjena daytonskog modela u BiH?

U razgovorima koje sam u prosincu imao u State Departmentu, Pentagonu i Kongresu mogao sam čuti kako je našim partnerima jasno da BiH treba početi tranziciju od daytonskog k europskom federalnom modelu. SAD želi napredak ovdje, te očekuje veću odgovornost EU.

• Imali ste određene rezerve prema smanjivanju broja županija, ali u rezoluciju se to navodi kao prijedlog. Može li i to biti put za rješevanje problema?

Oko tog dijela u rezoluciji napravili smo kompromis. Ako bi preraspodjela nadležnosti pomogla učinkovitosti Federacije, mi to pozdravljamo, ali uz uvjet, i što stoji u rezoluciji, da jača ravnopravnost konstitutivnih naroda.

• Postoji li sinergija hrvatskih zastupnika u EP-u oko ovih načela bez obzira iz kojih stranaka dolaze?

Mi nemamo apsolutnu većinu u grupaciji EPP-a, kao ni SDP u svojoj grupaciji socijalista. S gospodinom Toninom Piculom koji je član Vanjskopolitičkog odbora ta je suradnja dobrodošla, posebno u smislu jačanja federalizma kako bi svi narodi imali jednaka prava. Bilo bi čudno da mi iz RH sugeriramo političkim snagama u BiH zajednički nastup, a da mi ne možemo surađivati u RH oko istog pitanja.

• Hrvatski političari u BiH su se usuglasili oko zajedničkog nastupa na izborima. Koliko je to značajno i za vaše zauzimanje ovdje u EP-u?

Apsolutno pozdravljam. Hrvatske snage su pokazale zrelost zajedničkog nastupa. Drago mi je da je politika HDZ-a Hrvatske poticala takav smjer. Očekujem da će to zajedničko polučiti dobre rezultate na općim izborima u BiH.

• Što, pak, očekujete od europskih izbora, čini mi se da je prepoznato vaše zauzimanje oko popravljanja položaja Hrvata?

Drago mi je da je aktivnost našega kluba doista prepoznata. Važnim smatramo da su naši stavovi iskorišteni u oblikovanju europske politike prema BiH. Mi želimo pomoći cijeloj BiH, ali da bi imala europsku perspektivu, mora se osigurati ravnopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana.

VLM