Published On: Wed, Dec 24th, 2014

Čović razgovarao s Nikšićem: Svi koji su uhlebljeni u predizbornoj kampanji ili nakon izbora morat će otići

Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, na kojoj bi bilo izabrano rukovodstvo Doma, izaslanici za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik i dopredsjednici Federacije mogla bi biti održana prije Nove godine.

Najavio je to u intervjuu Agenciji FENA član Predsjedništva BiH Dragan Čović, ističući kako je temeljni preduvjet za to da preostalih pet županijskih parlamenata do kraja ovog tjedna izvrši izbor izaslanika u entitetski dom naroda.

– Ja sam ovih dana i s gospodinom Bakirom Izetbegovićem dva puta razgovarao na tu temu i imamo uvjeravanja da bi do petka mogao biti završen izbor izaslanika za Dom naroda u svih pet kantona gdje to još nije urađeno. Ako bi se to dogodilo vjerujem da ponedjeljak i utorak možemo iskoristiti i da do 30. decembra imamo sazvanu konstituirajuću sjednicu Doma naroda na kojoj bi se izabrali izaslanici za državni dom naroda, kao i rukovodstvo Doma naroda te predsjednik i dopredsjednici Federacije. Ako to uspijemo mi smo ispoštovali rok koji smo zadali, a to je da u ovoj godini imamo izabrane barem nositelje vlasti. Mislim da isti dan, paralelno s tom odlukom, možemo imati i odluku Predsjedništva BiH o mandataru, odnosno kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara, kazao je Čović u razgovoru za FENA-u.

To je, ističe, jedna varijanta dinamike, a ako se to ne dogodi onda sigurno očekuje da do sredine siječnja taj posao bude završen.

– Onda slijede provjere za predsjedatelja Vijeća ministara sukladno zakonu i vjerujem da za to neće trebati puno vremena. U najgorem slučaju, kako sada stvari stoje, ako se ništa ne poremeti, kompletno Vijeće ministara BiH i Vladu Federacije BiH možemo imati do kraja siječnja – kaže Čović.

Po njegovim riječima, postoji dogovor da uspostava državne i federalne vlasti ide paralelno. Dakle, onog trenutka kada budu imenovani predsjednik i dopredsjednici Federacije kao formalni šef izvršne vlasti u Federaciji, može se u Predsjedništvu potvrditi mandatar Vijeća ministara BiH.

Na pitanje zašto je HNS-u važno da se prvo uspostavi federalna vlast, odnosno da se ide na paralelnu uspostavu državne i vlasti na razini Federacije, Čović kaže da se na taj način sprječava mogućnost bilo kakvih zastoja, posebno na županijskoj razini.

– Mislim da je ovo jedan džentlmenski iskorak. Prvo, dobit ćemo dimaniku u uspostavi izvršne vlasti, a drugo, nećemo moći jedni drugima prigovarati da netko koči proces – pojašnjava Čović.

Smatra vrlo značajnim da do kraja siječnja iduće godine imamo na čelu izvršne vlasti i države i entiteta nove ljude sukladno izbornom rezultatu, koji će ubrzano krenuti u rješavanje problema koji su naznačeni kao ključni u BiH, a to su prvenstveno ekonomski i socijalni problemi.

Koalicija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), ističe Čović, već ima pripremljena imena kandidata za sve pozicije u izvršnoj vlasti.

– Čekat ćemo dogovore koji slijede u narednih nekoliko dana, jer o resorima uopće nismo razgovarali. To moramo dogovoriti i mislim da će i ta aktivnost biti obavljena u ponedjeljak ili utorak. Kad se završi posao na razini kantona sjest ćemo i dogovoriti okvirnu raspodjelu resora poštujući dogovor što pripada HNS-u, a to je u Federaciji pet hrvatskih ministarskih mjesta i jedno srpsko. Sad treba definirati što je to. U Vijeću ministara BiH postoji načelo da su to tri ministra Hrvata, a mi ćemo predložiti i četiri zamjenika ministra iz hrvatskog naroda. Imamo jedan pristup oko ministra vanjskih poslova, resora financija i tako dalje, ali to treba dogovoriti s partnerima i vjerujem da su 29. i 30. prosinca dani kada možemo o tome sjesti i razgovarati. Ako se sve to ostvari mi kao HNS bit ćemo u prilici izići u javnost sa svim imenima kandidata. Jednostavno, nismo željeli o tome špekulirati kako ne bismo naštetili ugledu pojedinaca. Sva imena koja su u opticaju u medijima su špekulacije, barem kada su u pitanju hrvatski predstavnici – kaže Čović.

Kada su u pitanju prioritetni zadaci nove vlasti na državnoj i federalnoj razini Čović ističe da su to za HNS ona pitanja koja su u svom programu „hrvatski odgovor“ isticali i u predizbornoj kampanji. Pojašnjava da je to intenzivan rad s Bruxellesom na europskom putu BiH, rad na socijalnim i ekonomskim pitanjima, odnosno popravljanje životnog standarda građana, potom provedba presude „Sejdić i Finci“, žurno rješavanje pitanja provedbe odluka Suda u Strasbourgu i domaćih sudova kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona.

– Time bismo relaksirali i odnose između tri naroda za naredne lokalne izbore. Bio bi stvoren i drugačiji ambijent za izbore. U Izbornom zakonu moraju precizno biti navedeni rokovi do kada se mora uspostaviti koja razina vlasti i što se događa ako se to ne ispuni – kaže Čović.

Prioritetnim smatra i rješavanje statusa braniteljske populacije i u tom smislu ističe kako bi već na prvim sjednicama nove Vlade FBiH trebalo poništiti odluke o nezakonitim i neustavnim revizijama branitelja kako bi se zaštitilo dostojanstvo tih ljudi i vrijednosti domovinskog rata.

Najavljuje i da će hrvatski predstavnici u vlasti vrlo otvoreno govoriti i o problemima koji se tiču kulturne baštine i jezika i u tom kontekstu cilj HNS-a jest da Hrvati budu u poziciji izgrađivati školovanje na vlastitom jeziku na cijelom prostoru BiH, stvoriti ambijent za početak rada rtv kanala na hrvatskom jeziku i regulirati druga važna identitetska pitanja i potrebe.

Čović kaže kako je atmosfera unutar Predsjedništva BiH vrlo korektna i vjeruje da će se taj pozitivan stav prenijeti i na druge razine vlasti u BiH. Uvjeren je da će BiH u 2015. godini dobiti osnove vanjske politike kao dokument usvojen u Predsjedništvu BiH.

– Mislim da za to postoje uvjeti pa čak i kada su u pitanju najosjetljivije teme. Uvjeren sam da ćemo iznaći jedan uravnotežen pristup i sva trojica članova Predsjedništva smo zainteresirani za to. Što se tiče bilateralnih posjeta, pozivi nekim predsjednicima već su upućeni, a zatražili smo od Ministarstva vanjskih poslova da nam napravi jedan presjek svih aktivnosti i gdje bi trebali članovi Predsjedništva ići kako bi provodili vanjsku politiku BiH. Vjerujem da ćemo na naredne dvije sjednice imati i takav jasan plan za 2015. pa dijelom i za 2016. godinu – kaže Čović.

Potvrdio je da tri člana Predsjedništva rade na tekstu usuglašene izjave o narednim koracima kada su u pitanju europske integracije, a sukladno novoj inicijativi Europske unije. Cilj je da taj tekst bude usuglašen do kraja ove godine te da se s čelnicima ostalih stranaka dogovori, kako bi on u trenutku kada dođe u Parlamentarnu skupštinu BiH bio podržan.

– Nacrt izjave će Predsjedništvo BiH utvrditi do kraja godine, a vjerujem da do kraja siječnja ili sredine veljače taj dokument može biti usvojen i u državnom parlamentu – ističe hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović naglašava da nije dobro što različite stranke čine vlast na različitim razinama, jer to otežava proces dogovoranja o svim pitanjima. No, i u takvoj situaciji se, kaže, mora funkcionirati i on će se truditi da korektan partnerski odnos kakav ima s Miloradom Dodikom ima i s čelnicima drugih važnih stranaka u BiH.

– Taj odnos koji imam s gospodinom Dodikom ja sam i do sada koristio za dobrobit svih ljudi u BiH. Doista takav odnos želim uspostaviti i s drugim stranačkim liderima iz bošnjačkog i srpskog naroda bez obzira na to jesu li u vlasti. Vjerujem da to može pomoći i kada se pojavi neki problem koji treba riješiti u interesu svih građana. Nastojat ću da i druge kolege u međusobnom odnosu imaju isti pristup – kaže Čović.

Odbacuje mogućnost kadrovske „čistke“ u državnim institucijama te kaže da se promjene mogu očekivati samo tamo gdje određenim kadrovima istječe mandat.

– Isto razmišljam i kada je u pitanju federalna razina. Ta vlast je bila s našeg gledišta katastrofalna i ono što meni smeta je da u zadnjih nekoliko mjeseci imamo stalne aktivnosti kako bi se neko zbrinuo. Naš je stav da treba razriješiti sve ljude koji su imenovani u vrijeme predizborne kampanje i nakon izbora, a da za to nije bilo stvarnog razloga. Ovih dana sam razgovarao s gospodinom Nerminom Nikšićem da tamo gdje se ne mora takve stvari ne rade. Siguran sam da svi oni koji su na politički način dovođeni zadnjih mjeseci neće moći ostati na tim pozicijama, a svi oni koji su profesionalni, korektno rade svoj posao i nisu došli na te pozicije zadnjih nekoliko mjeseci političkim nametanjem ne trebaju brinuti za svoje pozicije – ističe Čović.

Govoreći o Hrvatskom narodnom saboru, Čović kaže da je s Božom Ljubićem koji je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, dogovorio da se sjednica HNS-ovog Predsjedništva i Glavnog vijeća održi početkom iduće godine radi pripreme novog saziva Sabora.

– Ideja je da sjednica HNS-a bude odmah početkom veljače i da na tu sjednicu budu pozvani svi legitimni, legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda koji su izabrani na lokalnim ili općim izborima. Prema onome što znam, tu bi moglo biti pozvano više od 600 osoba, kao i predstavnici svih institucija hrvatskog naroda. Što se tiče pojedinih stranaka, sve stranke koje imaju barem jednog predstavnika na bilo kojoj razini vlasti, formalno stječu pravo sudjelovanja na sjednici HNS-a. Sabor je već postao tijelo koje se izdiglo iz dosadašnjih okvira, jer smo ga i formalno registrirali i dobilo je svoje mjesto u zakonodavstvu BiH. Ono na čemu ćemo inzistirati pri izborima na Saboru je da u Glavnom vijeću bude ostavljeno dovoljno mjesta za sve zainteresirane građane BiH koji uvažavaju deklaracije i druge dokumente koje je HNS do sada usvajao. Uvjeren sam da nakon ovog sabora niti jedan predstavnik vlasti iz hrvatskog naroda u BiH neće imati prostora za primjedbu da nije bio pozvan u HNS – pojašnjava Čović.