“Susretnem se s Dodikom tri puta godišnje, a s Izetbegovićem 53 puta, ali to nije vijest. Razlika je u tome što se gospodin Dodik drži dogovora, dok kad se nešto dogovorim s Izetbegovićem to se ne provodi…”
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je da je novi američki predsjednik Joe Biden izuzetno dobro informiran o situaciji u BiH, te da je BiH “nešto što on jako dobro razumije”.
– On jasno BiH prepoznaje kao prostor, na koji način treba u njoj djelovati kako bi ona profunkcionirala kao jedno moderno uređeno društvo, što danas apsolutno nije – izjavio je Čović u emisiji Romana Bolkovića “1 na 1” na HRT-u.
Naglasio je da je Daytonski sporazum više puta promijenjen u 25 godina, a da je Ustav BiH samo jednom mijenjan u slučaju Distrikta Brčko.
– Ovako postavljen Aneks IV morat će se prilagođavati tim europskim potrebama i našoj europskoj budućnosti. Mislim da danas nije vrijeme za to. Mislim da danas nemamo one kritične mase da bi se promijenio Ustav BiH. Treba nam dvotrećinska većina svih političkih snaga u BiH. Ona apsolutno ne postoji takva. S druge strane, da se mijenja odlukama izvana, ja mislim da apsolutno nije realno – kazao je Čović.
Izborni zakon
Podsjetio je da je napravljeno na stotine izmjena ustava u BiH, prije svega ustava entiteta, kroz intervencije visokog predstavnika, te je u tom kontekstu izdvojio i Izborni zakon BiH.
– To su vam te puzajuće promjene kojima je netko želio lagano transformirati odnose u BiH – izjavio je Čović.
Potvrdio je da se zalaže za odlazak visokog predstavnika iz BiH, te da u posljednjih godinu dana vodi intenzivne razgovore s američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom i šefom Delegacije Europske unije u BiH Johannom Sattlerom.
– Mjesečno imamo najizravniju komunikaciju i razgovore. Krajem ovog tjedna ćemo također imati razgovore, ja, gospodin Izetbegović, Nelson i Sattler. Stalno razgovaramo oko nečega, međutim vrlo je jasno i njima i nama da se bez dogovora unutar BiH teško može napraviti neka promjena – izjavio je Čović.
Visoki predstavnik
Komentirajući mogućnost da visokog predstavnika Valentina Inzka na toj poziciji zamijeni njemački političar Christian Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH je kazao da očekuje da se transformira uloga visokog predstavnika.
– Ja se veselim da se ugasi taj institut visokog predstavnika. Drago mi je da dolazi predstavnik Njemačke. Gospođa Merkel je kao kancelarka učinila jako puno za BiH. Na desetke susreta smo imali u zadnjih deset godina, pa i ovdje u Zagrebu, i znam dobro kako razmišlja o našoj budućnosti. Ako će ta osoba u značajnoj mjeri voditi politiku koju zagovara kancelarka Merkel, onda sam siguran da ćemo vrlo brzo dobiti klasičnu transformaciju uloge OHR-a. Ja se nadam u narednih godinu, dvije dana da će se OHR izmjestiti iz BiH i da će biti netko zaštitno tijelo izvan okvira Ustava koje neće utjecati na ustavna određenja u BiH – kazao je Čović.
“Političko Sarajevo” je optužio za pokušaj pravljenja unitarne države, te je ustvrdio da BiH već danas funkcionira kao “građansko društvo”.
– Općinska vijeća, županijske skupštine, zastupnički domovi na razini entiteta i države, sve se to bira po građanskom načelu. Jedino gdje se treba primjenjivati princip predstavljanja konstitutivnih naroda su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, gdje Hrvatima Bošnjaci biraju člana Predsjedništva, a u federalnom Domu naroda, u Klub Hrvata do jedne trećine izaslanika izaberu Bošnjaci. Pa imate nekog Edina iz Goražda koji se izjasni kao Hrvat i izabere ga se u Klub Hrvata, pojasnio je Čović.
– Aktualna vlast u Sarajevu danas želi transformirati BiH u ono građansko društvo koje bi u osnovi predstavljalo unitarnu tvorevinu, koja apsolutno nikome ne odgovara, u mislima Islamske deklaracije koja je nekad napisana. Ako iščitavate odluke pojedinih političkih stranaka iz Sarajeva, to se čak više i ne krije, to nastojanje da se dobije bošnjačka ili muslimanska država, izjavio je Čović.
Upitan o trećem entitetu Čović je kazao kako bi treći entitet “puno toga riješio”.
O Dodiku i Izetbegoviću
Ponovio je da se HDZ BiH zalaže za federalnu državu i za “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda, naročito u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Govoreći o Središnjem izbornom povjerenstvu BiH kazao je da je “jedna politička stranka izabrala šest članova SIP-a”, te da na osnovu toga provodi svoju politiku.
– Jedina politika koja čuva BiH je hrvatska politika u BiH. Susrete s gospodinom Dodikom imam od 1999. godine, kada smo prvi put u društvu gospodina Clintona bili na sastancima u Sarajevu. Korektan odnos i ništa više od toga. Susretnem se s njim tri puta godišnje, a s Izetbegovićem 53 puta, ali to nije vijest. Razlika je u tome što se gospodin Dodik drži dogovora, dok kad se nešto dogovorim s Izetbegovićem to se ne provodi, zaključio je.