Published On: Thu, Oct 3rd, 2013

Clinton predstavio dokumente CIA-e: BiH ne može u EU jer Srbi hoće veliku Srbiju

Little Rock – BiH ne može u EU zato što Srbi još žele veliku Srbiju, rekao je jučer u New Yorku Bill Clinton, bivši američki predsjednik, prilikom ceremonije službenog deklasificiranja oko 300 dokumenata CIA-e o ratu u BiH u Little Rocku.

“Danas (utorak) se u Bruxellesu održava sastanak da li BiH može ući u EU. Sada vjerovatno ne može jer ne mogu uspostaviti nacionalne institucije koje bi im omogućile punopravno članstvo zato što Srbi i dalje žele priključiti nekoj velikoj Srbiji”, rekao je Clinton.

Clinton je istaknuo da se zalagao za podizanje embarga na uvoz oružja Bošnjacima i Hrvatima koji, za razliku od Srba, nisu imali oružje, te za američki vojni angažman u BiH kako bi bilo spriječeno etničko čišćenje Bošnjaka. Prema njegovim riječima, u ratu je ubijeno između 100.000 i 300.000 ljudi.Međutim, rekao je i da je, zahvaljujući zoni zabrane leta, zatim letovima kojima je dostavljana pomoć i ostalim humanitarnim naporima broj žrtava s “130.000 mrtvih 1992. spao na 3.000 1994. godine”.

Rekao je da će dokumenti CIA koji su deklasificirani pokazati da korijeni rata nisu u međuetničkoj mržnji, već u gladi za moći pojedinih političara.

“Kada budete čitali dokumente, vidjet ćete da nije istina da su se ti ljudi uvijek međusobno mrzili. U Sarajevu su Srbi, Bošnjaci i Hrvati u miru živjeli pet stoljeća”, rekao je Clinton.

Iako je, kako je rekao, od početka želio da se Amerika vojno suprotstavi etničkom čišćenju Bošnjaka, to nije moglo zbog protivljenja Europljana.

“Warren Christopher je otišao u Europu i rekao im to, a oni su mu rekli da se vrati kući. Oni nisu imali namjeru da nas podrže u tome. Rekli su da su stvari pod kontrolom”, rekao je Clinton.

Prekretnica u ratu je bila, kako je istaknuo, trenutak kad su Hrvati i Bošnjaci izgladili svoje razmirice, završili međusobni rat i počeli borbu protiv Srba.

U to vrijeme je, kako je naveo, odobren plan zračnih napada, koji je podrazumijevao dva ključa, odnosno suglasnost NATO-a i UN-a.

Dodao je da je rat završio Daytonskim sporazumom poslije zračnih udara protiv Srba nakon što su u Srebrenici ubili 7.000 Bošnjaka i nakon što su gađali pijacu Markale u Sarajevu.

Pažljivo iščitavanje oko 3.000 stranica dokumenata pokazuje neke nekonzistentnosti u Klintonovom govoru. Iako Clinton tvrdi da je otpočetka htio vojnu intervenciju, ali da su to Europljani spriječili, u dokumentima se vidi nešto drugačija slika. Tako, na primjer, na jednom od prvih direktorskih sastanaka Clintonove administracije 5. veljače 1993. njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger tvrdi da se Clinton u kampanji zalagao za uvođenje zone zabrane leta, energičniji pristup dostavljanja humanitarne pomoći i razmatranje mogućnosti ukidanja embarga na oružje BiH, ali ne i za vojnu akciju. Na tom sastanku je potpredsjednik Al Gore rekao da bi se i on i Clinton usprotivili vojnoj akciji, dok je Berger rekao da je Bosna europski problem, i da oni treba vojno intervenirati. Clinton se raspitivao o situaciji u Somaliji, ali nije rekao da bi podržao vojnu akciju. Dokument od 2. kolovoza 1993, na primjer, pokazuje da su Europljani nudili Amerikancima mjesto zapovjednika UNPROFOR-a, ali to je odbijeno.

“Generalno osjećanje za stolom svih sugovornika je bilo da bi to bilo previše miješanja SAD”, stoji u dokumentu u kojem se raspravlja o situaciji u Tuzli. U dokumentu od 3. juna 1993. također se govori negativno o vojnom angažmanu. Stvari se nisu promijenile ni 1995. godine. Tako iz dokumenta od 20.juna 1995. vidimo da “Silajdžić želi od SAD napraviti saveznika”, te su Silajdžića upozorili da, ako bošnjačka ofanziva pođe po zlu, ne očekuju američku vojnu podršku. 

Što se tiče embarga na oružje, sve analize CIA pokazuju da bi to bila loša odluka, pa je embargo dignut tek u lipnju 1996. godine, uoči početka Clintonove predizborne kampanje.

Sudeći prema dokumentima CIA, problem s Europljanima nije bio to da su oni odbili američku pomoć, već su odbili otvoreno američko stavljanje na stranu Bošnjaka, s obzirom na to da su, kako piše u dokumentima, Amerikanci eksplicitno odbijali udare protiv Bošnjaka. Dokument od 12. kolovoza 1994.pokazuje da general UN-a Michael Roz upozorava da bi kršenja zaštićenih zona trebalo da se odnosi i na Bošnjake, ali da SAD eksplicitno govore da će iskoristiti princip dva ključa kako bi spriječili napade na Bošnjake. Dokumenti koje smo proteklih dana objavili pokazuju da su Bošnjaci izazivali iz zaštićenih zona, a da su SAD to svjesno zanemarivale.