ČITALI SMO DAYTONSKI SPORAZUM: Schmidt je počinio kazneno djelo prema ovom sporazumu, ostaje pitanje tko će ga od nas tužiti?

U nastavku pročitajte analizu u kojoj je jasno dokazano da je Christian Schmidt pogazio Daytonski sporazum čineći pri tome niz ostalih kaznenih djela utuživih prema međunarodnom pravu. On je zapravo u ime građana Srpske optužio Dodika poništivši njihovo pravo na vlasito donošenje Kaznenog zakona koje im jamči Ustav BIH. Ukratko počeo je sa Srbima raditi ono što su s Hrvatima završili Petritsch i Ashdown.

1. PRAVNI OKVIR DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

Daytonski mirovni sporazum (DMS) sastoji se od 11 aneksa, od kojih je Aneks IV Ustav Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument jasno definira nadležnosti institucija BiH, uključujući zakonodavnu vlast i pravosuđe.

Ustav BiH ne predviđa mogućnost nametanja zakona od strane visokog predstavnika, a zakonodavnu funkciju isključivo dodjeljuje Parlamentarnoj skupštini BiH.

1.1. Član III Ustava BiH: Nadležnosti i odnosi između institucija BiH i entiteta

• Stav 1. jasno određuje da su isključive nadležnosti države BiH vanjska politika, carine, monetarna politika i međunarodno pravo.
• Stav 2. navodi da sve nadležnosti koje nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima.
• Stav 3. regulira zakonodavni proces, jasno utvrđujući da zakone može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH.

Ovo znači da visoki predstavnik ne može mijenjati Kazneni zakon BiH, jer bi to predstavljalo direktno oduzimanje ovlasti institucijama koje su za to nadležne.

1.2. Član VI Ustava BiH: Sudska vlast

• Ustavni sud BiH tumači Ustav i štiti njegovu primjenu. Nigdje se ne navodi ovlast visokog predstavnika da mijenja Kazneni zakon ili nameće pravne akte.

2. BONNSKE OVLASTI – POLITIČKI AKT BEZ PRAVNE OSNOVE

Bonske ovlasti (1997.) nisu dio Daytonskog sporazuma, već su ih uveli predstavnici zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC), bez formalne ratifikacije u bilo kojem parlamentu, uključujući Parlament BiH ili parlamente zemalja potpisnica Daytona.

Osim što nemaju formalno-pravni legitimitet, Bonske ovlasti nisu usvojene nijednim međunarodnim ugovorom, što znači da su one pravno nevažeće prema međunarodnom pravu.

3. SCHMIDT KRŠI MEĐUNARODNO PRAVO

1. Daytonski sporazum nije dao visokom predstavniku zakonodavne ovlasti.
2. Bonske ovlasti nisu pravno valjane, jer ih nikada nije ratificirao Parlament BiH.
3. Namećući izmjene Kaznenog zakona, Schmidt je prekršio načelo suvereniteta BiH (član 2. Povelje UN-a).
4. Miješanje u zakonodavni sustav države bez mandata UN-a i Parlamenta BiH predstavlja kršenje međunarodnog prava (član 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima).

4. ŠTO BIH MOŽE UČINITI?

Bosna i Hercegovina može poduzeti međunarodne pravne korake protiv Schmidta, i to:

4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (ICJ)

ICJ (International Court of Justice) nadležan je za sporove između država. BiH može podnijeti tužbu protiv Njemačke kao države koja je imenovala Schmidta, jer je njegovo djelovanje protivno međunarodnom pravu i suverenitetu BiH.

4.2. TUŽBA PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)

• Građani BiH mogu podnijeti tužbu protiv Schmidta zbog kršenja prava na demokratsko odlučivanje, jer je njegovo nametanje zakona direktno protivno načelu pravne sigurnosti i demokracije.

4.3. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM (ICC)

• Ako Schmidtovo djelovanje dovede do sustavne zloupotrebe vlasti, može biti osnovan slučaj pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) zbog političke represije i donošenja zakona bez pravnog osnova.

Schmidt nema pravo mijenjati Kazneni zakon BiH jer za to nema uporište u Daytonskom sporazumu ni u međunarodnom pravu. Bonske ovlasti su politička odluka, a ne pravni dokument, i njihovo korištenje predstavlja pravnu zloupotrebu i prekoračenje ovlasti.

Bosna i Hercegovina ima pravne mehanizme da ospori Schmidtove odluke na međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potez je tužba pred Međunarodnim sudom pravde protiv Njemačke, jer je Berlin postavio Schmidta bez suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a.

SCHMIDT JE NAMEĆUĆI IZMJENE KAZNENOG ZAKONA BIH OBESMISLIO PRAVO GRAĐANA DA ODREĐUJU VLASTITE ZAKONE I NEZAKONITO OPTUŽIO DODIKA

Visoki predstavnik Christian Schmidt, namećući izmjene Kaznenog zakona BiH, preuzeo je ovlasti koje mu Daytonski sporazum ne daje, obesmislio demokratski proces u BiH i izravno narušio suverenitet građana – kako Federacije BiH, tako i Republike Srpske.

1. SCHMIDT JE PRAVO GRAĐANA I PARLAMENTA STAVIO VAN SNAGE

Kazneni zakon BiH, kao jedan od temeljnih zakona države, može se mijenjati isključivo kroz zakonodavni proces u Parlamentarnoj skupštini BiH. Međutim, Schmidt je zaobišao ovaj proces, donio vlastitu odluku i u potpunosti eliminirao pravo demokratski izabranih predstavnika BiH da odlučuju o kaznenim normama.

Time je:

• Obesmislio rad institucija BiH i poništio ulogu Parlamenta.
• Onemogućio građane BiH da putem svojih izabranih predstavnika mijenjaju Kazneni zakon.
• Izravno utjecao na pravosuđe tako što je stvorio osnovu za politički proces protiv Milorada Dodika i vlasti RS-a.

2. SCHMIDT JE PRAVO ENTITETA RS NA KAZNENI SUVERENITET PONIŠTIO JEDNIM POTEZOM

Prema članku III Ustava BiH, entiteti imaju nadležnosti nad svim pitanjima koja nisu izričito dodijeljena BiH. Budući da Ustav BiH nigdje ne spominje kazneno zakonodavstvo na državnoj razini, Srpska ima pravo na donošenje vlastitog kaznenog zakonodavstva, a izmjene Kaznenog zakona BiH trebaju biti dogovorene kroz institucije, a ne nametnute od strane međunarodnog birokrata.

Schmidt je:

• Oduzeo pravo Narodnoj skupštini RS-a da sudjeluje u izmjenama Kaznenog zakona BiH.
• Prisvojio ovlasti koje pripadaju zakonodavcima entiteta i države.
• Svojim dekretom uveo pravni presedan prema kojem OHR može direktno kazneno procesuirati političke predstavnike RS-a.

3. SCHMIDT JE OPTUŽIO DODIKA U IME GRAĐANA KOJIMA JE ODUZEO PRAVO ODLUČIVANJA

Schmidt nije samo prekršio Dayton, već je izravno oblikovao pravosudne procese u BiH tako što je optužnicu protiv Dodika učinio neizbježnom.

Optužujući Dodika temeljem Schmidtovih izmjena zakona, Tužiteljstvo BiH ne primjenjuje zakon koji su donijeli legalni organi vlasti, već zakon koji je Schmidt nelegalno nametnuo.

Time je:

• Uveo pravnu nesigurnost – ako visoki predstavnik može mijenjati kaznene zakone bez parlamenta, onda ni jedan zakon u BiH više nije siguran.
• Politizirao pravosuđe – sudski procesi sada ovise o volji OHR-a, a ne o zakonima koje donosi Parlament BiH.
• Postavio presedan prema kojem OHR može određivati kaznene mjere protiv bilo kojeg političara ili građanina u BiH bez demokratskog legitimiteta.

4. ŠTO BIH MOŽE UČINITI?

BiH i Republika Srpska mogu poduzeti pravne korake protiv Schmidta, uključujući:

4.1. TUŽBA PRED MEĐUNARODNIM SUDOM PRAVDE (ICJ)

• BiH može tužiti Njemačku jer je imenovala Schmidta bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, čime je prekršila međunarodno pravo.

4.2. TUŽBA PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA (ECHR)

• Građani BiH mogu tužiti OHR zbog kršenja demokratskog prava na donošenje zakona kroz parlament, što je suprotno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

4.3. POLITIČKA BLOKADA ODLUKA OHR-A NA RAZINI BIH

• RS može usvojiti zakon kojim se Schmidtove odluke proglašavaju nevažećima na teritoriju Srpske.
• Pokrenuti proces u UN-u kako bi se Schmidtova uloga formalno osporila.

Schmidt nije samo prekršio Daytonski sporazum, već je nelegalno promijenio Kazneni zakon BiH, čime je eliminirao pravo građana i demokratskih institucija da odlučuju o zakonima koji ih obvezuju.

Njegova odluka je izravno politički motivirana, jer je postavila pravni okvir koji omogućuje kazneni progon Dodika bez demokratskog legitimiteta.

BiH, a posebno Republika Srpska, ima pravne mehanizme da ospori Schmidtove odluke na međunarodnim sudovima i zaštiti svoj suverenitet. Ključni potezi uključuju tužbu pred ICJ-om protiv Njemačke i pravne akcije pred ECHR-om.