Cijena goriva jako skočila. Ekonomist: Možemo očekivati poskupljenje svega i svačega

Cijene goriva posljednjih mjesec dana rapidno rastu, posljednje takvo poskupljenje na snazi je od ponoći, kad je litra dizela poskupjela za čak 40 lipa, a benzina za 26 lipa. Kad gledamo u posljednjih tjedan dana, to je poskupljenje od gotovo jedne kune po litri dizela.

Naime, prošli je utorak također poskupjelo gorivo i tako probilo granicu od 11 kuna po litri. Benzin je prošli tjedan poskupio za 22 lipe, a dizel za 28 lipa po litri.

Sad je i litra benzina i litra dizela debelo iznad 11 kuna, što znači da nam je sad gorivo najskuplje u povijesti, a ne zna se kad će se rast tih cijena zaustaviti.

Voditelj odjela u Institutu Hrvoje Požar: Jedan od razloga povećanja je u Kini

Robert Fabek, voditelj Odjela za energetsko i klimatsko planiranje u Energetskom institutu Hrvoje Požar, za Index je rekao da nitko ne može dati jednoznačan odgovor hoće li se rast nastaviti još mjesec, ili će se takav rast cijena goriva nastaviti do proljeća.

“Ako govorimo o cijeni naftnih derivata, vidljivo je zadnjih nekoliko dana da se ta cijena na svjetskom tržištu drži na istoj razini ili blago raste. Ova cijena nije tako drastično povećana u zadnjih mjesec dana u odnosu na cijene električne energije. No mi vidimo taj porast u većem obimu jer se još obračunavaju trošarine na dizel i benzin, pa je poskupljenje još izraženije”, rekao je Fabek za Index.

Hoće li cijena derivata padati, teško je, kaže, prognozirati.

“Ne bi se usudio ići s prognozama. U Kini je povećana potražnja plina i nafte, i to je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena. S obzirom na to da je zima pred nama, nisam optimist da će se u skorije vrijeme cijene naftnih derivata spuštati, odnosno da će gorivo pojeftiniti”, smatra Fabek.

“Slovenija smanjuje trošarine”

Ističe da se iz dana u dan situacija mijenja i da Hrvatska uvozi velike količine naftnih derivata.

“Mi imamo ispod 20 posto vlastite proizvodnje sirove nafte i naša cijena ovisi o onoj na međunarodnom tržištu. Udio trošarine je prilično velik u maloprodaji, oko pola iznosa su trošarine, pa ako je osnovica velika, onda su i ostali nameti, poput PDV-a, pa je maloprodajna cijena još i veća”, istaknuo je.

Napominje da su trošarine na gorivo u Hrvatskoj fiksne, dok u nekim državama nisu, pa one mogu ublažavati rast cijena goriva.

“U nekim državama trošarine su plivajuće, nisu fiksne, pa neke države ublažavaju kad raste cijena goriva. Najbolji primjer je nama susjedna Slovenija. Kad je velik porast cijene nafte na svjetskom tržištu, onda u Sloveniji malo snize trošarine, dok povećaju trošarine kad je cijena goriva niža, tako da ne budu velike oscilacije”, kazao nam je Fabek.

Prof. Dekanić: Uz istu ponudu i veću potražnju cijene rastu

Prof. Igor Dekanić, energetski stručnjak i umirovljeni profesor sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku, kaže da Hrvatska samo može pratiti kretanje cijena goriva na svjetskim tržištima.

“Do kad bi rast cijena goriva mogao ići, poprilično je teško predvidjeti jer cijene naftnih derivata na domaćem tržištu ovise o kretanju cijena sirove nafte na međunarodnom. I Hrvatska tu nema utjecaja. Mali smo proizvođač nafte i potrošač energije. Trošimo nekoliko promila od ukupne europske potrošnje energije, a cijela EU troši 10 posto svjetske potrošnje. Kad razmislimo o razmjerima, Hrvatska nema utjecaj na cijene. Prošlogodišnja covid-recesija brzo je zamijenjena ekonomskim oporavkom, visoke stope rasta generiraju potražnju za energentima. OPEC još nije izrazio namjeru da poveća proizvodnju, pa je logično da uz istu ponudu i veću potražnju cijene rastu”, kazao je za Index prof. Dekanić.

Navodi da je od maloprodajne cijene naftnih derivata proizvodna cijena oko 40 posto za benzinska i 42 posto za dizelska goriva, dok ostatak cijene, oko 60 posto, otpada na PDV, trošarine, otplate autocesta, cesta, izgradnju željezničke infrastrukture.

“Dakle, vidimo da je od maloprodajne cijene 60 posto državni prihod, a 40 posto prihod naftne industrije. Situacija je slična u europskim zemljama koje imaju visoke poreze, većina novca od prodaje dizela i benzina završava u državnim budžetima i otplatama za izgradnju infrastrukture”, istaknuo je prof. Dekanić.

“Visoke cijene nafte odgovaraju EU”

Navodi da država možda može utjecati na smanjenje trošarina, ali na smanjenje poreza teško.

“Hoće li se država odreći trošarina, teško je reći. To ovisi o financijskom stanju države. Na raznim ekonomskim skupovima je u posljednje vrijeme najavljen porast inflacije, porast svih cijena, kao i kamatnih stopa. Najavljeno je poskupljivanje kredita i svih ostalih sredstava za vođenje poslovanja, što smanjuje mogućnost države da intervenira i smanji trošarine”, istaknuo je.

Dodaje i da visoke cijene odgovaraju izvoznicima nafte, ali u ovom trenu odgovaraju i EU.

“S obzirom na strategiju restrukturiranja energetike i prelaska na obnovljive izvore, koji su još uvijek skuplji, skupa nafta odgovara Europi jer je uz to lakše provesti energetsku tranziciju da bi se, npr., prodavalo više automobila na struju”, zaključuje prof. Dekanić.

Za kraj se valja podsjetiti na najave Europske komisije od ovog ljeta, kad su izjavili da se do 2035. planira kompletno prijeći isključivo na električna vozila.

Mršić očekuje poskupljenje raznih roba i usluga

Zvonimir Mršić, ekonomski stručnjak, menadžer i bivši predsjednik Uprave Podravke, komentirao je u Dnevniku Nove TV koje bi vrste roba i usluga prve mogle poskupjeti nakon rasta cijena naftnih derivata te kada možemo očekivati stagnaciju rasta cijena.

Na pitanje je li mudar potez vlade što zasad ne misli reagirati, Mršić je kazao: ”To će se vidjeti naknadno. Sada smo suočeni s najvišom cijenom goriva u povijesti. Moramo znati da su u ovom stoljeću trošarine više od 10 puta mijenjane i povećavane. Vlada može utjecati ako smatra da je previsoka cijena”, kaže Mršić.

Racionalno je tražiti od vlade da intervenira u trošarine, smatra stručnjak i pojašnjava da će ona to učiniti u onom trenutku kada građani prestanu kupovati benzin, kada se više ne budu koristili automobilima.

Na pitanje zašto cijena goriva ne pada ako pada cijena barela, Mršić govori da tu uvijek postoji odmak.

“Mislim da će se sljedećih šest mjeseci događati povećanje cijena svega i svačega”

Odgovorio je i na pitanje kako će drastičan skok cijena goriva utjecati na cijene robe.

”daImamo već sada situaciju da gospodarstvo više plaća plin. Mislim da će dio proizvođača iskoristiti tu situaciju i korigirati cijene zbog ulaska u monetarnu Europsku uniju. Sasvim sigurno je da će se to preliti i na cijenu krajnjih dobara.

Budući da sad imamo neko vrijeme fiksne cijene struje i plina te potpuno fluktuirajuće cijene benzina, to bi trebalo stajati. Mislim da će se sljedećih šest mjeseci događati povećanje cijena svega i svačega. Sasvim sigurno je i da će radnici tražiti povećanje plaća”, ističe. Kaže da će cijene rasti do trenutka kada će se početi pratiti porast cijena prije ulaska u europsku monetarnu uniju, a nakon toga će ipak stagnirati.