ČETVRTA OFENZIVA Željko Komšić nastavlja borbu za Herceg Bosnu

Trostruki uzurpator pozicije koja bi po duhu Ustava trebala biti popunjena po izboru hrvatskih glasača ovih je dana aktualan u TV prostoru – prvo u najgledanijoj dijaloškoj emisiji u BiH koju vodi Senad Hadžifejzović, a u nedjelju će odgovarati i na pitanja Aleksandra Stankovića.

Piše: Bruno Bošnjak, Dnevnik.ba

Na Face TV-u je na samom startu najavio novu kandidaturu, a posebno je zanimljivo bilo objašnjenje motiva za ulazak u novu izbornu utrku.

“Borim se za ideju da se odustane od ovog koncepta po kojem živimo, koji nas stalno gura jedne na druge, stalno nas gura u neki konflikt, u neku svađu. Da probamo nešto drugačije u ovoj zemlji postaviti. Na kraju krajeva da probamo uraditi nešto što je na gotovo cijelom europskom kontinentu normalno. Da je bitno da smo ljudi, pojedinci, i da je to činjenica od koje polazi Ustav i naše društvo se na tome gradi, a ne na ovoj priči o konstitutivnim narodima.”

Diskriminacijom protiv “diskriminacije”

Komšić se bori protiv Ustava svoje zemlje, koristeći rupe u njemu, kroz udruženu uzurpaciju na štetu jednog konstitutivnog naroda. Dakle, ono što on zastupa i nastoji ozakoniti i ugraditi u Ustav triput i ukupno 12 godina uživao je jedan narod, birajući dva člana Predsjedništva, dok je drugi trpio posljedice toga nemajući mogućnost izabrati si predstavnika.

Sama ta činjenica ogoljava svaku njegovu priču o egalitarističkim motivima, jer da takvi postoje ne bi pristao biti glavne akter bilo kakve diskriminacije niti bi jednu diskriminaciju, onako kako je on vidi, nastojao dokinuti drugom diskriminacijom. Jer što je ako ne diskriminacija i eklatantno obesmišljavanje svrhe tročlanog Predsjedništva ako se isto bira iz dva nacionalna korpusa u ukupnom omjeru 2:1:0?

Koncepti i konflikti

Posebno je zanimljiva prva citirana rečenica iz usta čovjeka koji je zemlju podijelio više no itko u skoro tri desetljeća njena postojanja. “Borim se za ideju da se odustane od ovog koncepta po kojem živimo, koji nas stalno gura jedne na druge, stalno nas gura u neki konflikt, u neku svađu”, kaže političar koji je dao ogroman obol tome da ova zemlja bude kudikamo podjeljenija i tenzijama nabijenija danas nego prije 16 godina, kad je prvi put sjeo na stolicu koja mu ne pripada. Stvarno groteskna izjava, ali autentična, provjerite u četvrtoj minuti priloženog videa.

Europski standardi

Nije Komšić propustio spomenuti europske vrijednosti, ustvrdivši da je građanski koncept normalnost u Europi, referirajući se tako na veliku većinu (jedno)nacionalnih država na Starom kontinentu. Belgiju i Švicarsku, kao i specifičan postratni kontekst BiH i temelj njena postojanja, će izostaviti iz računice jer mu nije oportuno.

Pojedinci i konstitutivni narodi

Ustav BiH pomirio je prava građana i konstitutivnih naroda, pri čemu su prava prvih ostvarena kroz veliku većinu predstavničkih tijela na svim razinama vlasti, dok su prava potonjih osigurana kroz tek tri tijela – Predsjedništvo i dva doma naroda – prvo s dominantno ceremonijalnim ovlastima, a druga dva tek s pravom veta kao vrijednim oruđem. Gotovo sva vlast u državi koncentrirana je u predstavničkim tijelima izabranim po građanskom ključu.

Put u Herceg Bosnu

Osim što postojeći Ustav poštuje pojedinca, čovjeka, uz utvrđene manjkavosti koje valja ispraviti, Komšić je u zadnjoj citiranoj rečenici iznio još jednu laž, a to je da Ustav BiH ne polazi od pojma konstitutivnosti. Manifestacija važnosti konstitutivnosti u Ustavu, osim što se ista spominje već u preambuli, jest upravo tijelo za koje se Komšić četvrti put kandidira. Vrijedi podsjetiti da je Ustavni sud dvaput, po apelacijama Alije Izetbegovića i Bože Ljubića, ustvrdio da je konstitutivnost natkrovljujuće načelo Ustava BiH te da svi drugi zakoni i odredbe moraju biti u skladu s tim načelom.

Je li mu, kao moralistu, patriotu i štovatelju Ustava svoje zemlje, a isto valja pitati i njegove birače, ikad palo na pamet zapitati se koja je svrha tročlanog Predsjedništva, ili još bolje, biranja dva člana s teritorija Federacije? Jesu li kreatori i potpisnici Daytona, barem oni koji nisu priželjkivali ovakav ishod, imali ideju da Bošnjaci izaberu dvojicu, a Hrvati nijednog?

Zaključno: Željko Komšić bori se za svoju političku ideju, nastojeći srušiti temelj dogovora pa time i nastanka, samim time i postojanja i opstanka ove zemlje, dijeleći dva naroda u Federaciji kao vjerojatno nikad nitko u povijesti.

Nedugo nakon izrečenoga u citatu spomenut će i borbu protiv trećeg entiteta. On je, pak, svakim njegovim mandatom sve izgledniji, a dočeka li i četvrti postat će neminovnost. Nitko od boraca za ponovnu uspostavu Herceg Bosne nije učinio više na tom polju od Željka Komšića./HMS/