Published On: Thu, May 24th, 2012

ČETNIK: ’93. sam rekao uvijek ću ostati četnik

nikolic_cetnikDan uoči izbora u Srbiji, 19. svibnja, novinar Frankfurter Allgemeine Zeitunga Michael Martens napravio je opsežan intervju s Tomislavom Četnikom u kojem ga je pitao doslovno sve o njegovoj ulozi u ratu, od četničke prisege na Romaniji, snova o velikoj Srbiji, do poziva na opći napad na Dubrovnik.

FAZ: Gospodine Nikoliću, vi ste kazali, i govorite to do danas, da je velika Srbija vaš ‘san i želja’, čak i ako će možda samo pri želji i snu i ostati. Kako se, pak, u Sarajevu ili Zagrebu gleda na predsjednika s takvim snoviđenjem?

ČETNIK: Takve izjave niste čuli već godinama od mene.

FAZ: Još 2011. ste u jednom intervjuu točno to kazali.

ČETNIK: Točno. Ima snova koje čovjek nikad ne može ispuniti. Ali već odavno vidim da je Hrvatska jedna međunarodno priznata država, da su hrvatske granice na Dunavu i da neće biti daljih promjena granica. Isto važi i za Bosnu i Hercegovinu… Kao što želim da Srbija postoji u granicama priznatim od međunarodne zajednice, tako to pravo želim i drugim državama. Moji snovi, iz vremena kad se Jugoslavija raspadala, kad se odlučivalo tko će gdje živjeti, nažalost, nisu se ispunili. I, kako stvari stoje, neće se ni ispuniti.

FAZ: Vi ste, kao četnik bili u ratu?

ČETNIK: Kao dobrovoljac sam bio u ratu i zbog toga se ne stidim. Dodijeljena mi je titula četničkog vojvode. Ali kad je Slobodan Milošević 1993. srpske radikale napao i optužio da držimo naoružane trupe i spremamo rušenje vlade, onda smo rasformirali četnički pokret. Otada se više nismo sastajali. Tada sam rekao da kao četnički vojvoda moram uvijek ostati četnik i da ću, ako me netko nekad ponovo pozove, ponovo braniti Srbiju.

FAZ: Kao predsjednik Srbije s ovakvom prošlošću, ne biste mogli otići u posjet bar polovici susjednih država. Uzmimo za primjer Hrvatsku.

ČETNIK: To ovisi o Hrvatskoj. Ja ne mogu odlučiti o tome hoće li me Hrvatska primiti ili neće. Ja ću predsjednika Hrvatske primiti u Beogradu. To je dio mojih predsjedničkih obveza. Narod me ne bira da bih se svađao s drugima, nego da s njima uspostavljam kontakte. Zašto ne bi Hrvatska željela kontakt sa mnom?

FAZ: Zbog vaših prijašnjih izjava.

ČETNIK: Jesam li ja probisvijet? Jesam li zločinac? Da nešto nisam prečuo? Za Hrvatsku ja nisam zločinac. Ni kao građanin nisam zločinac. Za Hrvatsku ću biti jedan predsjednik, kojeg je narod Srbije izabrao. Ako Hrvatska hoće, surađivat ćemo. Ako neće, to je pravo Hrvatske. Hrvatska će uskoro biti članica EU, ali u odnosu na Srbiju, ona je nepravedno privilegirana. Pitanje srpskih prognanika iz Hrvatske i njihove imovine nije riješeno. Hrvatska nije uspjela uspostaviti dovoljno sigurnosti da se Srbi, bez ikakve opasnosti, mogu vratiti. Ne mogu ni raspolagati svojim nekretninama. Znači, nema razloga da Hrvatska bude ljuta na mene.

FAZ: U Vukovaru sada živi više Srba nego prije 10 godina. To kaže čak i gradonačelnik Vukovara.

ČETNIK: Jer je Vukovar bio srpski grad. Tamo se Hrvati nemaju što vraćati.

FAZ: Da se vratimo vašoj prošlosti: 3. studenoga 1991. su srpski radikali, u dokumentu koji ste vi potpisali, zahtijevali od tadašnje vlade Jugoslavije da ‘naredi opći napad na Dubrovnik, prvi ustaški grad, u kojem su bjesomučno…’

ČETNIK: ‘…sve srpske kuće razorene’. Ja znam što sam iznio. Ali tada nisam bio predsjednik. Čak ni zastupnik. Govorio sam kao građanin. Partija je tek bila osnovana. Ali ovime se jezgri problema u regiji Dubrovnika nismo ni približili. Preko noći su sve srpske kuće porušene, sve! Mi Srbi smo rado živjeli u okolici Dubrovnika, tamo smo imali kuće. I onda dođoše novi vlastodršci i preko noći porušiše sve srpske kuće. Kako je onda trebalo reagirati? Kad srpske kuće gore, što je trebalo reći? Pa dobro, neka gore, jer su srpske?

FAZ: U jednom priopćenju srpskih radikala iz 1991, ispod kojeg je vaš potpis, kaže se: ‘Šiptari, koji se nisu registrirali kao građani Srbije, moraju za Albaniju, a Hrvati imaju da se s Italijom i Mađarskom dogovore kako da podijele teritorije zapadno od linije Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica’.

ČETNIK: To je bila tadašnja politika srpskih radikala, koju smo svi podržavali.

FAZ: Znači, to je bila i vaša politika?

ČETNIK: Tako je. Ja sam pripadao toj partiji. Morao sam pratiti tu politiku.

FAZ: Što mislite o tome danas?

ČETNIK: Što bi bilo da Srbija taj rat nije izgubila? Da Srbija nije bila bombardirana i da je srpski narod mogao birati gdje će živjeti? Gdje bi onda živio? U kojoj državi?

FAZ: U velikoj Srbiji?

ČETNIK: Kako god da je tko nazove. Nitko srpskom narodu nije dao mogućnost da odluči gdje hoće živjeti. Kad je srpski narod rekao da hoće živjeti ovdje i da hoće svoju državu tako nazvati, kako želi, bio je prognan, da se nikad više ne vrati. Tko svoje građane progoni, taj je kriv, ne samo po međunarodnom pravu.
FAZ: Kako stoji s Kosovom i mogućom podjelom?

ČETNIK: Kosovo je ustavni dio Srbije i toga se također predsjednik mora držati. Protuustavno ponašanje je kažnjivo. Mi možemo razgovarati i moramo pregovarati, ali čak ni gospodin Tadić, koji je rekao da je članstvo Srbije u EU bez alternative, nije bio spreman priznati nezavisnost Kosova. Kako bih ja to onda mogao?

FAZ: Vi ste rekli da srpski narod treba donijeti odluku o Kosovu na referendumu.

ČETNIK: Zato što je i ustav prihvaćen na referendumu. To leži u rukama građana. Kosovo ne pripada ni meni ni Tadiću. To je vlasništvo svih građana Srbije. O tome ne možemo mi političari odlučivati. To mogu samo građani Srbije. Integritet ne smije biti doveden u pitanje. Toga više nema. Države postoje, one su međunarodno priznate. To na što me sada vi podsjećate, to je bilo onda. Tada smo se svi borili jedni protiv drugih, da bismo dobili nove granice. Europa se stavila na stranu Hrvatske i u Bosni podržavala Aliju Izetbegovića i tako smo dobili granice koje danas imamo. Danas su to državne granice.

FAZ: U studenome 2003. ste rekli: ‘Što se tiče Hrvatske, s njima, u okviru ovih granica, nećemo imati diplomatskih odnosa.’ Biste li se, kao predsjednik, založili za prekid diplomatskih odnosa između Srbije i Hrvatske?

ČETNIK: Treba li se vratiti ideologiji od koje sam pobjegao? Ja sam se od toga udaljio i pošao drugim putovima. Jedan sam od tvoraca novog srpskog ustava, u kojem su europske vrijednosti ovjekovječene. Vlada mi, naravno, pokušava podmetnuti da moje okretanje prema EU nije iskreno, ali to je besmislica.

FAZ: Ali čudno je malo kad netko danas tvrdi jedno, a sutra drugo?

ČETNIK: Jedan francuski filozof je rekao da samo budala ne mijenja svoje mišljenje. Ja sam prošao kroz jedan proces i okončao ga. Tamo me nitko više vratiti ne može.

AZ: Ali stare izjave predsjednika Tadića nisu poput vaših. On nije zahtijevao napad vojske na Dubrovnik.

ČETNIK: Tadić je tek od 2000. godine u politici. Politika je u tome što ima situacija u izbornoj borbi kada kažete i ono što nećete učiniti. To je izborna borba. Možda bi netko od nas i rekao da bi podijelio Kosovo, ali u izbornoj borbi to ne smije reći. Inače, će izgubiti glasače. To možete kasnije uraditi.