U srednjovjekovnom dobu nacionalni identitet, barem onaj kakav postoji danas nije postojao. Naročito nije postojalo građansko društvo niti svijest o pripadanju nekakavom kolektivu osim pripadnosti pod vlast ovog ili onog krajlja. No Cerić smatra da to baš i nije tako. Kralj Tvrtko I. Kotromanić bio je dobri Bošnjanin tvrdi Cerić, Nije bio ni Srbin ni Hrvat u nacionalnom smislu, već bosanski kralj koji je po svojoj etničkoj pripadnosti bio Bošnjanin, a Bošnjaci su i katolici i pravoslavni i muslimani. Izjavio je to danas u mjestu Mile kod Visokog predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) Mustafa Cerić tijekom obilježavanja godišnjice krunidbe kralja Tvrtka, piše Dnevnik.ba.
Svi Bošnjaci
-Biti Bošnjak je ponos svakog stanovnika Bosne i Hercegovine, bez obzira na njegovu vjersku pripadnost i svako svojatanje Bosne s vjerskim predznakom je historijski neodrživo, jer vjera je u Bosnu došla; nijedna vjera u Bosni nije nikla, pa tako nijedna vjera u Bosni nema primat, ni katoličanstvo, ni pravoslavlje, ni islam, rekao je Cerić.
Iz SKB je priopćeno kako su ”prije 637 godina, potvrđeni temelji državnosti Bosne” i to krunidbom Tvrtka I. Kotromanića.
Cerić je mišljenja i kako bi 26. listopada trebao biti obilježavan kao državni praznik. Pokrenut će inicijativu da Predsjedništvo ovaj dan proglasi ”Danom bosanskih kraljeva”.
-Iznenađen sam što u Milama danas nije bio i još uvijek aktuelni član državnog Predsjedništva Željko Komšić, koji je nositelj priznanja Zlatni ljiljan. On je svojim primjerom trebao pokazati i danas biti u Milama. To što se on toga nije sjetio ili mu to nisu kazali, pokazuje njegov odnos prema državi Bosni i Hercegovini, rekao je Cerić.
Smotra ljiljana
Za sljedeću je godinu, pak, najavio ”smotru Zlatnih ljiljana u Milama, baš na današnji dan”. Istaknjuo je i kako ”ljiljani obavezuju Bošnjake, bez obzira na religijsku pripadnost, na sjećanje i na obilježavanje 26. listopada”.
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić, rođen oko 1338. godine, bio je bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. godine.
Prema Wikipediji, bio je sin kneza Vladislava, brata bosanskog bana Stjepana II, i Jelene Šubić, kćerke Jurja II. Šubića iz hrvatske vladarske obitelji Šubića, te unuk Stjepana I. Kotromanića i Jelisavete, kćerke srijemskog kralja Stefana Dragutina i Katarine, unuke Bele IV. (Stjepan I. je imao prvu ženu prije Jelisavete).
Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u povijesti srednjovjekovne Bosne.
Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva. Slijedeći zlatnici u Bosni pojavit će se tek sa Stjepanom Tomašem.