Published On: Sub, svi 15th, 2021

Centar za životnu sredinu: BiH mora što prije odustati od prljave energije

Centar za životnu sredinu, povodom Svjetskog dana klimatskih promjena koji se obilježava 15. svibnja kao opomena na globalne promjene klime nastale pod utjecajem čovjeka, upozorava da su neophodne žurne akcije kojima će se smanjiti emisije štetnih plinova u Bosni i Hercegovini, a time i značajno umanjiti posljedice klimatskih promjena.

– Jedna od akcija koje u Bosni i Hercegovini moraju početi što prije jest odustajanje od prljave energije proizvedene iz ugljena – navodi Centar za životnu sredinu u priopćenju za javnost.

Iz Centra upozoravaju da su veliki zagađivači, prije svega termoelektrane, najodgovorniji su za emisije štetnih plinova, te smatraju da je iz tog razloga potrebno što prije početi s dobro planiranim procesom dekarbonizacije, odnosno odustajanja od proizvodnje energije iz ugljena i fosilnih goriva.

– Trenutačno je više od 50 posto država europskog kontinenta odlučilo prestati koristiti energiju iz ugljena, što znači da su ozbiljno krenule u proces dekarbonizacije, dok BiH i dalje tom procesu  pristupa bez prave strategije i plana. Ne samo to, već i dalje planira izgradnju novih blokova termoelektrana na ugljen koji će se nedvojbeno pokazati kao neisplativi, a pritom i štetni po zdravlje i životnu sredinu. Ovako vlasti prave još jednu promašenu investiciju, čiji kredit će vraćati buduće generacije – istaknula je Ivana Čulić iz Centra za životnu sredinu.

Ekološke organizacije okupljene u EkoBiH mrežu uputile su i Apel za reviziju energetske strategije, prema svim razinama vlasti.

U apelu se traži izmjena strategije i dodavanje scenarija dekarbonizacije, odnosno zelenog energetskog scenarija.

Kako se u priopćenju navodi, Bosna i Hercegovina je pristupanjem i potpisivanjem Pariškog sporazuma prihvatila ograničiti vlastite emisije tako da se globalna temperatura ne bi povećala za 1,5, odnosno dva stupnja Celzijusa.

Istovremeno, ističe se da bi ovakvo povećanje temperature uzrokovalo katastrofalne posljedice po prirodu i ljude.

Pariški sporazum, kako se nadalje navodi, definira i dodatne dokumente i strategije koje države potpisnice moraju pripremiti, uključujući i BiH, a jedan od njih je NDC – Utvrđeni nacionalni doprinos emisija, kojim se pokazuje usmjerenost države ka smanjenju emisija plinova staklenika.

– Radi se o dokumentu koji je nedavno i usvojen na Vijeću ministara BiH, ali u njemu su navedene i planirane nove termoelektrane na ugljen, što je nedopustivo ako stvarno želimo smanjiti emisije štetnih plin ova – navodi se u priopćenju.