Kazne za tehnološki kriminal do osam godina
Tužitelj Mladen Vukojičić, koji se bavi predmetima tehnološkog kriminala pri Tužiteljstvu Kantona Sarajevo, govori nam da su kaznena djela iz oblasti visokotehnološkog kriminaliteta u stalnom porastu te da idu “ukorak” sa stalnim usavršavanjem tehnologije.
“Predmeti napada izvršilaca ove vrste kaznenih djela, a putem računarskih sistema, mogu biti različite vrste ličnih i imovinskih dobara, s tim da posebno treba naglasiti problem izrade i distribucije materijala dječije pornografije, a koja se vrši isključivo putem društvenih mreža. U skladu s ovim poduzimaju se mjere i radnje na otkrivanju i gonjenu počinilaca ove vrste kaznenih djela te je formiran veći broj predmeta koji se nalaze u različitim fazama postupka. O samom epilogu tih predmeta, u smislu sudskih odluka, ne možemo govoriti kada je riječ o predmetima koji nisu pravomoćno okončani, dok je u presuđenim predmetima izricanje sankcije u zakonom propisanim okvirima”, kazao nam je Vukojičić.
Kako dalje saznajemo, teorija i praksa razdvajaju dvije kategorije ljudi kada je riječ o njihovoj svijesti o posljedicama njihovih djela i radnji na mreži.
“To su oni koji djeluju radi ostvarenja koristi ili nanošenja štete te oni koji nisu motivirani ostvarenjem koristi, već jednostavno traže ličnu satisfakciju kroz, na primjer, neovlašten pristup računarskim sistemima. Upravo od tog psihičkog odnosa počinioca prema djelu zavisi da li će postojati obilježja kaznenog djela”, dodaje Vukojičić.
Glavna tužiteljica Tužiteljstva Kantona Sarajevo Sabina Sarajlija podsjeća da su Kaznenim zakonom FBiH propisane kazne zatvora za kaznena djela iz oblasti tehnološkog kriminala u trajanju od trideset dana do osam godina, a za pojedina krivična djela alternativno je predviđena i novčana kazna.
Kako nam pojašnjava Sarajlija, u slučajevima kada se procijeni da se radi o kaznenom djelu ugrožavanja sigurnosti putem objave ili djelovanja na društvenim mrežama, tužitelj je dužan dokazati zakonske elemente za ovo kazneno djelo. Ista pravila vrijede i za ostala kaznena djela počinjena putem ili posredstvom društvenih mreža, odnosno interneta.
Dok svaka objava na društvenim mrežama ili medijima otvara vrata istragama, dokazivanje autentičnosti tih objava uglavnom zahtijeva informatička vještačenja kojima se dolazi do dokazivanja kaznenog djela, pojašnjava nam advokat Ifet Feraget.
“Što se tiče objava na internetu, kao nekog oblika saznanja, izvora informacija, sve one redovno se prate. Kao izvor saznanja tokom istrage može se koristiti svaka izjava na ulici, svaki komentar na portalima, objava na društvenim mrežama. Tužitelju je to dovoljno da pokrene istragu, uključi policijske agencije i izda naredbu za vještačenje. Međutim, postavlja se pitanja zakonitosti dokaza. U tim slučajevima morate imati odgovarajuću naredbu tužiteljstva i suda, jer je to zadiranje u ljudska prava. S tim u vezi, mora se osigurati međunarodna pravna pomoć, jer ukoliko vi tvrdite kao tužitelj da sam ja prijetio da ću ugroziti nečiju sigurnost na nekom profilu, a ja u početnoj fazi kažem da to nije tako, vi to možete koristiti kao izvor saznanja pa onda uz pomoć drugih dokaza dokazati da sam to uradio. Ukoliko želite zakonitu presudu, vi morate imati kristalno čiste dokaze, što podrazumijeva da se obratite Facebooku, Googleu ili nekom drugom vlasniku određene platforme da biste imali konkretan dokaz tko je autor određene objave, da li je autentičan njegov nalog, profil i slično”, kazao nam je Feraget, prenosi klix.ba