Hrvatska do 8. kolovoza 2025. mora uskladiti svoj Zakon o HRT-u s Europskim aktom o slobodi medija (EMFA), koji je donesen kako bi se spriječilo političko uplitanje u javne medijske servise. To znači da će ravnatelja HRT-a više neće birati vladajuća politika, već neovisno tijelo – iako još nije poznato koje će to tijelo biti i hoće li u praksi zaista biti politički neovisno.
Nova pravila za izbor čelnika HRT-a
Trenutni ravnatelj Robert Šveb, koji je na dužnost stupio u listopadu 2021. glasovima HDZ-ove saborske većine, posljednji je šef javne televizije kojeg je izabrala politika. Njegov nasljednik bit će prvi kojeg neće izravno postaviti vlast, što predstavlja veliku promjenu u sustavu upravljanja HRT-om.
Ipak, ova promjena nije rezultat političke zrelosti hrvatskih vlasti, već izravne prisile Europske unije.
One članice EU koje do 8. kolovoza 2025. ne usklade nacionalne zakone s EMFA-om morat će plaćati penale.
Zašto EU mijenja pravila?
Europski parlament i Europsko vijeće usvojili su EMFA kako bi se javni medijski servisi zaštitili od političkog porobljavanja.
Prema Uredbi, javni mediji su posebno ranjivi na političke utjecaje jer su institucionalno povezani s državom i financirani javnim novcem (npr. putem RTV pretplate).
EU ističe da politički utjecaj na javne medije može dovesti do pristranog i neuravnoteženog izvještavanja, čime se ugrožava sloboda izražavanja i pristup građana neovisnim informacijama.
Kako je politika do sada utjecala na HRT?
Od 2012. godine, ravnatelja HRT-a ponovno bira saborska većina, što znači da ga postavlja aktualna vlast.
Međutim, ovaj sustav nije uspostavio HDZ, već ga je 2012. vratila lijevo-liberalna Vlada SDP-a i HNS-a pod vodstvom Zorana Milanovića.
Prije toga, od 2000. do 2012., ravnatelja je birao neovisni Programski savjet, sastavljen od predstavnika civilnog društva. Iako je ideja bila izbaciti politiku iz HRT-a, praksa je pokazala da su se lobiji i interesne skupine sukobljavali unutar Programskog vijeća, što je dovelo do upravljačke krize.
Milanovićeva Vlada odlučila je presjeći tu krizu i vratiti sustav iz 90-ih, čime je ponovno omogućila da vladajuća politika bira ravnatelja HRT-a.
Što slijedi?
Novi zakon o HRT-u mora se uskladiti s EMFA-om, a pitanje je hoće li novo neovisno tijelo za izbor ravnatelja HRT-a zaista biti politički neutralno ili će politika pronaći način da zadrži kontrolu.
HRT se trenutno nalazi u jeku masovnih otpuštanja, s planom smanjenja broja zaposlenih za 1.000 radnih mjesta u iduće tri godine.
Promjena načina izbora ravnatelja možda neće odmah donijeti povećanje profesionalne neovisnosti javnog servisa, ali bi mogla otežati direktno političko kadroviranje i cenzuru.
Kako će sve izgledati u praksi, vidjet ćemo već krajem ove godine – kada HRT dobije prvog ravnatelja kojeg ne bira saborska većina.
wpDiscuz
