Published On: Tue, Jun 4th, 2013

Bradley Manning – izdajica ili herojski zviždač?

Tako Jeff Paterson, član grupe Hrabrost za otpor (Courage to Resist) objašnjava situaciju američkog vojnika Bradleyja Manninga optuženog da je u Iraku 2010. proslijedio tisuće tajnih vladinih spisa, diplomatskih depeša i vojnih videosnimaka osnivaču Wikileaksa, Julianu Assangeu.

Teški zatvorski uvjeti

Kako god da odluči Sud u američkoj državi Maryland, Manning je svojim postupkom dirnuo mnoge, usprkos slabom izvješćivanju etabliranih američkih medija o njegovom slučaju. Podržali su ga stariji, koji su prosvjedovali protiv Vijetnamskog rata, ali i gomila mladih pristalica Wikileaksa. Poslije uhićenja u svibnju 2010. Manning je odveden u vojni zatvor mornaričke baze Quantico u Virdžiniji. Tamo je kontroliran svakih pet minuta. Prisiljavan je da spava licem okrenutim prema bliještećoj lampi, tijekom dana nije se smio naslanjati na zid. Kada se ljutito obratio stražarima, oduzeli su mu odjeću i naočale. Gotovo milijun građana potpisalo je peticiju za okončanje

njegovog pritvora u samici.

Poslije međunarodne kritike zbog zatvorskih uvjeta, Manning je 2011. prebačen u vojni zatvor u Teksasu. U ožujku 2012, nakon 14-mjesečne istrage, Juan Mendez, specijalni izvjestitelj UN-a za pitanja mučenja, službeno je optužio američku vladu za ‘surovo, nehumano i ponižavajuće postupanje’ prema Manningu.

Manningova priča

Kritičari predstavljaju Manninga kao psihički nestabilnog i nepromišljenog. Robert Turner, direktor Nacionalnog centra za sigurnost pri Sveučilištu u Virdžiniji kaže da je Manning, odrastavši u disfunkcionalnoj obitelji, sa svojih 1,55 metara i 45 kilograma prije bio nizak i mrša

v i da su ga drugi zbog toga maltretirali: ‘Naravno da mi je žao zbog toga, ali to nije isprika za prosljeđivanje tisuća tajnih dokumenata. To je isto kao kada biste marširali vojnom bazom i bacali ručne granate kroz prozor.’

MANNING IDE NA VOJNI SUDZbog suradnje s WikiLeaksom prijeti mu doživotna robija

I Adrijan Lamo ima mišljenje o Manningu. Poznatog hakera, koji je provalio u kompjutorske sustave New York Timesa, Yahooa i Microsofta, Manning j

e kontaktirao preko internetskog chata dok je bio stacioniran u Iraku. Kada je Lamo primijetio da ga je FBI promatrao, sam se prijavio. Kritičari smatraju da je potom tajno radio za vladu – što Lamo poriče, iako je on na kraju prijavio Manninga vlastima.
Manning je
objasnio kako je postao vojnik da bi zaradio dovoljno za studije. Njegovo poznavanje rada na računalu od samog početka je vrlo cijenjeno. U Iraku se osjećao nesigurno. ‘Vrlo sam izoliran – izgubio sam svaku emocionalnu podršku – obitelj, dečka, svoje kolege. Potpuno sam shrvan’, pisao je Lamu. ‘U pustinji sam s jednom bandom mišićavih susjeda željnih pucnjave – jedino sigurno mjesto koje imam jest ova satelitska internetska veza.’

Htio je nešto pokrenuti
Bivši marinac Jeff Patterson kaže za Deutsche Welle da dobro razumije što je Manning doživio u vojsci. ‘Bio sam kao jedini u odredu zadužen za atomske bojeve glave. Da je u Iraku nešto pošlo naopako, moj posao bi bio da ih sve uništim atomskim oružjem. Patterson je bio prvi američki vojnik koji je odbio boriti se u Iraku. Dospio je u zatvor, a kasnije je otpušten iz vojske. Za Manninga je situacija još teža. Svom odvjetniku je rekao kako želi završiti koledž i raditi u javnoj upravi – on želi nešto pokrenuti. Ma kako se njegov proces završio – to mu je možda već pošlo za rukom. ‘Važno je da se o tomu piše’, pisao je Manning Lamu. ‘Iz nekog ludog razloga vjerujem da bi to stvarno moglo nešto promijeniti.