Published On: Sri, stu 4th, 2020

BOŠNJAČKI LOBIST Inzko pisao Vijeću sigurnosti UN-a, iznio teške klevete na račun Hrvata i Srba

Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) u četvrtak će biti predstavljen 58. izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine. Izvještaj je pisao visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, a sadžaj dokumenta je takav da se čini kao da je pisan u središnjicama bilo koje bošnjačke političke stranke u BiH. Tako Inzkov izvještaj obiluje klevetama i čistim lažima o hrvatskoj i srpskoj politici u BiH. Inače, sam izvještaj je objavio portal Faktor.ba, iznimno blizak SDA.

Tako Inzko piše kako se Središnje izborno povjerenstvo “suočava s opstrukcijama”, no z7a njih ne krivi bošnjačku politiku koja je nelegalno ovladala ovim tijelom koje bi trebalo neovisno, nego krivi hrvatsku i srpsku politiku koja ukazuje na činjenicu da je SDA “otela” SIP .

“Poslao sam 28. travnja  pismo predsjedniku SIP-a izražavajući podršku novoizabranim članovima, a također sam pozvao sve vlasti da pomognu SIP-u u izvršavanju njegovih zakonskih odgovornosti. I HDZ BiH i SNSD nastavili su verbalne napade na sastav SIP-a tokom čitavog perioda, često nazivajući tu instituciju ‘nelegitimnom’. S tim u vezi, podsjećam na priopćenje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) od 3. lipnja, u kojem je Upravni odbor PIC-a (bez Rusije) podržao rad SIP-a kao nezavisnog tijela čiji rad proizilazi iz Izbornog zakona BiH. Pozivam vlasti u BiH da podrže SIP i pridržavaju se njegovih odluka”, poručio je Inzko pri tom ni riječi ne rekavši o tomu da je SIP danas poptuno u bošnjačkim rukama te da ta činjenica ogromnom broju građana naše zemlje ulijeva sumnju u regularnost izbornog procesa.

Inzko je upozorio i na oprečne stavove HDZ-a BiH i SDA po pitanju provedbe relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što je najavljeno sporazumom potpisanim u Mostaru između Čovića i Izetbegovića, te je pojasnio da HDZ BiH insistira na etničkom modelu, dok SDA insistira na građanskom modelu.

“Pored toga, HDZ BiH ostaje pri stavu da ne postoje politički uvjeti za usvajanje amandmana na Ustav BiH, sužavajući raspravu o provedbi sporazuma isključivo usvajanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH”, dodao je.

Visoki predstavnik je istaknuo kako je koncept “legitimnog predstavljanja” teško pomiriti sa provedbom presude u predmetu “Sejdić – Finci” i drugim sličnim odlukama Evropskog suda za ljudska prava. To je pak klasična bošnjačka politička podvala s obzirom na to da se presude dvaju sudova uopće ne isključuju nego su upravo komplementarne.

Inzko je podsjetio je i na tobožnje prijetnje predsjednika Glavnog vijeća HNS-a BiH Bože Ljubića, koji je kazao da bi neusvajanje izmjena Izbornog zakona dalo legitimitet hrvatskim zahtjevima za “koncept teritorijalne autonomije”. Dakle, prema Inzku nije problem što se hrvatskom narodu u BiH oduzimaju njegova politička prava, nego je problem to što se Hrvati u BiH bune protiv takvih pojava.

Također je podsjetio da su zaustavljeni pregovori SDA i HDZ-a BiH zbog, naveo je, “opstrukcija HDZ-a BiH u provedbi rezultata općih izbora 2018. godine”.

“Ovi sporovi pokazuju da su stranke daleko od kompromisa potrebnog za poduzimanje tako složenih izbornih reformi, a to je u velikoj mjeri uzrokovano činjenicom da stranke na vlasti imaju različita i često nespojiva razumijevanja ustavnog okvira BiH što ističe, kao što sam mnogo puta naglasio, potrebu za jakim i nezavisnim Ustavnim sudom BiH sposobnim za rješavanje takvih ustavnih sporova. Funkcionalni Ustavni sud BiH od vitalne je strateške važnosti za dugoročnu samoodrživost Općeg mirovnog sporazuma i u tom kontekstu međunarodna zajednica treba nastaviti pružati potpunu podršku Ustavnom sudu BiH i svim njegovim članovima, posebno međunarodnim sucima koji su prečesto izloženi političkim i medijskim napadima političkih lidera iz RS-a”.

Isto tako, pisao je i o tomu kako strani suci trebaju ostati u Ustavnom sudu BiH, ali i kako vlast još uvijek nije formirana na razini FBIH te u HNŽ-u i HBŽ-u.

Naposljetku, od UN-.a je zatražio i više novca za OHR. U finišu izvještaja se  osvrnuo na budućnost OHR-a te na poteškoće u funkcioniranju. Podsjetio je da je 2002. godine proračun OHR-a bio 25 milijuna eura te da je Ured imao oko 700 uposlenika, a da je sadašnji proračun 5,3 milijuna eura i da ima tek 89 uposlenika.