Bošnjački lideri se odrekli Komšića! Je li, ipak, kvaka u „sitnim slovima“?

Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

U nadnaslovu pak stoji „PREVARE Kad je fotelja najvažnija u životu.“

U podnaslovu, sitnim slovima, piše: „Malo mu jalovih 12 predsjedničkih godina, hoće još četiri“ te „Misli da će se bošnjački lideri uplašiti njegovog petarda-patriotizma.“

Na dnu naslovnice prikazane su fotografije bošnjačkih autoriteta, vjerskih i političkih, koji su se u nekom trenutku, nebitno u kojem kontekstu, barem deklaratorno odredili da nije dobro da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Tako stoji i „Silajdžić, Kavazović, Izetbegović, Radončić, Cerić i Konaković: Svi u različitim vremenima javno rekli da Bošnjaci ne trebaju birati hrvatske predstavnike.“

Nakon svih ovih napisa prosječan Hrvat koji iole prati političke procese u BiH zasigurno će iskazati simpatije prema ovakvom pristupu „množenja s nulom“, odricanja i slanja na smetlište povijesti osobe koja je najviše zagadila i unakazila bošnjačko-hrvatske odnose.

Međutim, kvaka, kao i često puta, može biti u ‘sitnim slovima.’

Na naslovnici današnjeg Avaza također stoji:

„Da nije u redu da Bošnjaci biraju člana Predsjedništva iz reda Hrvata, još 2010., kada je SDP izmislio Komšića, govorio je Haris Silajdžić. To isto su kazali i Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić, Elmedin Konaković, pa i naš duhovni lider, uvaženi reis, dr. Husein ef Kavazović. Posebna je priča na koji način to regulirati kroz zakonodavstvo. Bilo kakva priča o trećem entitetu, izbornoj jedinici, dvije liste u FBiH… nije dobrodošla i neće dobiti podršku nijednog Bošnjaka. Ova tvrdnja svih bošnjačkih autoriteta „izaziva histeriju kod par komunističko-ljevičarskih tipova okupljenih oko Željka Komšića“, zaključuje se na naslovnici današnjeg Avaza.

Ovaj citat ima dvije sadržajne pogreške.

Naime, poznato upozorenje Harisa Silajdžića da će bošnjačko nametanje Komšića Hrvatima ogaditi BiH datira iz 2006. godine (neposredno prije izbora na kojima je Komšić prvi put Hrvatima nametnut), a ne iz 2010. kako stoji ovdje. Drugo, član Predsjedništva BiH ne treba biti “iz reda nekog naroda“ jer se u BiH ne radi o pripadničkoj nego predstavničkoj demokraciji. Ispravno bi bilo kazati hrvatski član Predsjedništva ili „predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH“ jer je bitno da Hrvati izaberu svog autentičnog predstavnika, a ne samo da zadovoljava omraženu sintagmu „iz reda Hrvata.“

Dio o nepristajanju na treći entitet, izbornu jedinicu (u kojoj bi Hrvati bili većina) ili dvije izborne liste (na jednoj bi se birao hrvatski, a na drugoj bošnjački član Predsjedništva BiH iz Federacije BiH) stavlja ogromno zrno sumnje na ovako posložen koncept „uvjetnog odricanja od Komšića.“ Kao da netko treba nešto Hrvatima dati, kao da im politički jednaka prava pripadaju kao državotvornom narodu.

Primjećujete, zvuči kao pilatovsko pranje ruku i svođenje cijelog „paketa“ nametanja političkih predstavnika Hrvata od strane Bošnjaka (Predsjedništvo i domovi naroda; kao jedina tijela koja legitimitet trebaju crpiti iz naroda, a ne isključivo od građana) na fenomen omraženog Komšića.

Treba napomenuti i da je Željko Komšić politička pudlica Bakira Izetbegovića, da temeljem Bakirove „milosti“ nekoliko Komšićevih ljudi izrazito lagodno živi na provođenju dugogodišnje kroatofobne kampanje… I, zašto bi se sad on njega odrekao ako mu ovaj nije iskazao neposluh, osim ako mu netko iz međunarodnih krugova ne prijeti ucjenom i raspakiravanjem koruptivnih hobotnica u koje su možda upleteni njegovi bliski suradnici.

Druga je stvar i to što postoje ozbiljne insinuacije da je Islamska zajednica bila posrednik koji je vjernike u džamijama instruirao da (uz SDA) glasuju i za Željka Komšića te tako Bošnjaci, umjesto jednoga, imaju dva člana Predsjedništva BiH. I sad su svi u IZ BiH, kao, protiv Komšića?!

Još je jedna stvar ovdje je jako bitna, po broju osvojenih glasova Komšić je trenutno prvi bošnjački član Predsjedništva BiH jer je dobio više glasova čak i od Džaferovića.

Broj i postotak glasova na izborima za člana Predsjedništva BiH 2018. godine, kada se Komšićevi glasovi pridodaju bošnjačkim kandidatima, izgledao je ovako: 1. Komšić Željko 218,772 27,90%; 2. Džaferović Šefik 206,045 26,27%; 3. Bećirović Denis 190,373 24,27%; 4. Radončić Fahrudin 73,698 9,39%; 5. Hadžikadić Mirsad 56,559 7,21%; 6. Šepić Senad 29,223 3,72%; 7. Jerlagić Amer 9,411 1,20%.

Pitanje stoga glasi jesu li se nabrojani bošnjački vjerski i politički lideri, čak i da iskreno misle, spremni odreći Komšića. Iza njega stoji preko 200 tisuća glasača. Ali, on je bez kroatofobne kampanje i mogućnosti da Hrvatima ponovno bude nametnut nitko i ništa. Kada bi se natjecao za bošnjačkog člana Predsjedništva vjerojatno bi dobio višestruko manje glasova i time bi ostao nebitan. Tada bi, pak, profitirale druge bošnjačke stranke koje sebe nazivaju građanskima, a Bakir ih zove „ljevičarskima“ (Naša stranka i SDP). Njihov bi kandidat ozbiljno mogao ugroziti kandidata SDA (vjerojatno Bakira Izetbegovića) u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva.

I zašto bi onda Komšić bio pušten „niz vodu“ od strane, u prvom redu Bakira Izetbegovića, osim u slučaju da on bude prisiljen na takav potez od vodećih američkih i europskih lidera, a ne od strane trećerazrednih diplomata koji plaću zarađuju u BIH./HMS/