Published On: Pon, velj 18th, 2013

Bošnjački (bosanski) jezik u školama u Srbiji od 21. veljače

Beograd – Na svjetski dan maternjeg jezika, 21. veljače, u pojedinim školama u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju počeće nastava na bošnjačkom jeziku.Lingvisti tvrde da taj jezik nije autentičan i da je u škole ušao pod pritiskom politike.
Oko 500 đaka Bošnjaka u 12 oglednih odjela, od pripremnog do gimnazija, učiće bosanski jezik i književnost, kaže predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžević i najavljuje da će i drugi predmeti, poput povijesti, glazbenog, likovnog u jednom dijelu imati nove sadržaje.
“Praktično đaci će slušati srpske jezik prema postojećem rasporedu, plus četiri, pet sati bosanskog jezika”, rekao je Džudžević i naveo da će bošnjački učenici dobiti dodatak postojećem udžbeniku povijesti sa 15 posto sadržaja iz nacionalne povijesti Bošnjaka. Također, likovnom se pridodaju radni listovi sa 30 posto novog sadržaja, a iz glazbenog dodatnih 60 posto lekcija koje se odnose na kulturno nasljeđe Bošnjaka. Ostali opći predmeti, matematika, fizika, slušaće se na bosanskom od kraja ožujka, rekao je Džudžević i naveo da je u tijeku prevođenje tih udžbenika na bosanski jezik. 
On je najavio da će u travnju biti provedena anketa među roditeljima u kojoj će se opredeljivati na kojem jeziku će njihova djeca pratiti nastavu od rujna. “Djeca koja se izjasne za bosanski, od 1. rujna slušaće srpskog jezik i književnost kao drugog , s dva sata tjedno “, rekao je Džudžević i najavio da će bosanski predavati nastavnici koji su do sada predavali srpske, au međuvremenu su završili obuku i dobili su certifikate.

Službeno, u Srbiji i na srpskom jeziku se ovaj jezik zove bošnjački, kao i na hrvatskom, u BiH Bošnjaci ga zovu  “bosanski jezik”, pa i Bošnjaci na jugu Srbije inzistiraju na istom terminu kao u Bosni.
 Nacionalni prosvjetni savjet (NPS) je 5. veljače donio odluku o dopuni Pravilnika o planu udžbenika s udžbenicima za nastavu na bosanskom jeziku, a profesor beogradskog Filološkog fakulteta Veljko Brborić ističe da su lingivistički i strukturno bosanski i srpski jedan jezik, sa izvjesnim specifičnostima. “Stjecajem političkih okolnosti, termin bosanski prenio se na jug Srbije. Da li pod pritiskom i čijim, ne znam, ali lingvistički radi se o jednom jeziku “, rekao je Tanjugu prof. Brborić, smatrajući da će od ovoga svi imati štete, a najviše oni koji svoj jezik prozovu tako. “Da li će student koji je jedan dio školovanja učio na bosanskom jeziku poslije moći prijeći na srpskom nastavne planove i programe. Lingvistički, to nije sporno, to je jedan jezik, ali biće problem ako se bude inzistiralo na posebnim udžbenicima, planovima, programima “, rekao je profesor i ukazao na opasnost od mogućeg svojatanja” bosanskih “književnika. 
Prvi put se bosanski jezik službeno spominje u Daytonskom sporazumu 1995. godine, gdje se kaže da se dokumenti objavljuju na četiri jezika, engleskom, hrvatskom, srpskom i bosanskom. Tada su prvi put u međunarodnim okvirima službeno upotrijebljeni termini srpske, bosanski i hrvatski jezik, umjesto srpskohrvatskog, koji se koristio od 1918. godine do posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, kada je raspadom Jugoslavije svaka novoformirana država ostvarila svoju težnju – da nacionalno imenuje svoj jezik. “Stvarajanjem nacionalnih država, neke od njih žele svoj jezik preimenuju. To je legitimno pravo, ne može se jednoj državi zabranjivati kako će svoj jezik nazvati” , navodi prof. Brborić, poznati lingvista. On podsjeća da nije nužno da jedna nacija ima svoj jezik. U Evopi i izvan nje postoje nacije koje nemaju svoj jezik (Austrija, Švicarska …). 
Čitava Amerika, Australija, Novi Zeland, Oceanija govore engleskim, francuskim, španjolskim, poruglaskim. “Kako ćemo dalje, odlučit politicari, ali bi bilo dobro da prethodno čuju mišljenje relevantnih jezičnih stručnjaka”, rekao je Brborić, smatrajući da je nepotrebno, ekonomski neopravdano prevoditi na primjer matematiku sa srpskim na bosanski jezik.Sličan stav ima i predsjednica NPS Desanka Radunović, koja smatra da je prevođenje geografije ili biologije sa srpskim na bosanski “bacanje para”. “Ta djeca dobro razumiju srpske i potpuno je neracionalno prevoditi, recimo, matematiku “, rekla je ranije medijima prof. dr. Radunović. Kada traže uvođenje bosanskog jezika u škole, Bošnjaci sa juga Srbije uglavnom se pozivaju na europska prava nacionalnih manjina, od kojih je najznačajnije pravo na svoj jezik. Međutim, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima od lipnja 1992. godine izričito kaže da se manjinskim jezicima smatraju samo jezici koji su različiti od službenog jezika te države. Povelja je za Srbiju, kao sukcesora državne zajednice Srbija i Crna Gora stupila na snagu 1. lipnja 2006. godine.