Published On: Sub, velj 1st, 2014

Bosna i Hercegovina – Ekonomski pakao na zemlji

Donosimo vam ekonomski opis Bosne i Hercegovine prema podacima iz magazina Forbes. Podnaslov objavljenog teksta je “Bosna i Hercegovina – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji”

Bivše jugoslovenske republike su se suočile sa brojnim ekonomskim socijalnim i političkim promjenama nakon raspada Jugoslavije. Ratovi na ovim prostorima sigurno nisu pomogli u procesu uspostavljanja modernog slobodnog ekonomskog tržišta i vladavine prava u ovim južnoslovenskim zemljama. Međutim, ove države su napravile mnogo neforsiranih pogrešaka u procesu tranzicije iz državnog upravljanja ekonomijom do modernog slobodnog tržišta. Pogreške imaju veliki utjecaj na kvalitetu života običnih ljudi u postjugoslovenskim državama.

U ovom tekstu analizirano je ekonomsko stanje u svim zemljama a mi vam donosimo opis Bosne i Hercegovine s podacima preuzetim iz magazina Forbes . Podnaslov teksta je “Bosna i Hercegovina – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji” 

Da nije Bosne i Hercegovine, Srbija bi najvjerovatnije bila najdepresivnija ex-yu zemlja. BDP u BiH je 12 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika 4,821 dolar. BiH ima najveći stupanj nezaposlenosti u regiji: 43.3 posto, a ovo je dramatično loš parametar čak i za afričke uvjete. Javni dug BiH je 43% GDP-a. BiH je među 85 najboljih zemalja za razvoj biznisa.

BiH prolazi kroz ekonomsku tranziciju sa limitiranim tržišnim reformama. Ekonomija ovisi u mnogome od izvoza metala, doznaka iz inozemstva te međunarodne pomoći. Djelimični uspjeh zabilježen je tijekom 2003-2008.godine, kada je rast BDP-a bio iznad 5 posto godišnje. Međutim, zemlja je doživjela pad BDP-a od gotovo 3 posto u 2009-oj godini reflektirajući lokalne posljedice globalne ekonomske krize. Jedan od bosanskih glavnih ekonomskih izazova otkako je recesija počela jeste smanjenje potrošnje na plaće u javnom sektoru i socijalna davanja u susret MMF-ovih kriterija za dobivanje sredstva za pokrivanje proračunskih deficita. Reforme bankarskog sustava su ubrzale 2001. godine nakon što je sav sustav društvene naplate iz ere komunizma ukinut; inozemne banke, prije svega iz Austrije i Italije, sada kontroliraju veći dio bankarskog sektora.

Državna potrošnja, otprilike 50 posto BDP-a, je visoka zbog viška institucija na državnoj, entitetskoj i općinskoj razini. Privatizacija državnih poduzeća je bila spora, pogotovo u Federaciji BiH gdje politička podjela između etnički utemeljenih političkih stranaka čini dogovor o ekonomskoj politici još težim.Značajan deficit tekućeg proračuna i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najozbiljnija makroekonomska problema u zemlji.

 

Tekst objavljen na stranicama Balkan Inside

Za BUKU preveden Elvir Padalović, tekst objavljen sredinom listopada 2013.godine