Published On: Čet, kol 23rd, 2018

BIVŠI ŠEF CIA-E MEYER: Ukidanje konstitutivnosti u BiH imalo bi učinak kao i razgraničenje na Balkanu

Inicijativa za povlačenje novih granica na Balkanu, ali i pokušaj mini diverzije Daytonskog sporazuma kroz inicijativu za ukidanje konstitutivnosti naroda procesi su koji bi vodili potresima u regiji i Bosni i Hercegovini s vrlo neizvjesnim ishodom. Još od prošle godine nagovješćuje se kako će na Balkanu, prije ili kasnije, doći do mijenjanja granica.

Tvrdi to bivši zamjenik šefa CIA-e za Balkan Steven Meyer, koji je često iznosio stajališta koja su bliska službenom Beogradu. Po Meyerovu mišljenju, nove granice bi se najvjerojatnije povlačile između Srbije i Kosova, što bi vodilo eventualnom priznanju, u Makedoniji, a po slijedu domino-učinka eventualno i u BiH.

Kozmetičke promjene

– BiH je danas dalje od toga da bude jedinstvena država nego u bilo kojem trenutku u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a Makedonija ozbiljno propada već mjesecima. U isto vrijeme EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan – rekao je Meyer. Otvorene poruke u povodu razgraničenja s Kosovom više nego jasno uputio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je najavio kako želi razgraničenje s Kosovom. Srbija je svjesna kako više nikada neće moći vratiti Kosovo te da je sada važnije napraviti razgraničenje jer je natalitet kosovskih Albanaca učinio to da su Srbi u manjini i u južnoj Srbiji, a kamoli na Kosovu. Kompenzaciju Vučić nastoji ostvariti u političkome smislu i u Bosni i Hercegovini s Republikom Srpskom. No, na takva očekivanja stigli su vrlo negativni komentari Berlina pa je njemačka kancelarka Angela Merkel jasno poručila kako na Balkanu više neće biti promjene granica.

– Na Balkanu nema promjene granica i teritorijalni integritet država zapadnog Balkana je utvrđen te nedodirljiv. To treba svaki put iznova ponoviti zato što postoje neke tendencije da se razgovara o granicama, a to se ne može raditi – rekla je Merkel nakon susreta s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem u Berlinu. Identičan stav podijelio je i bivši švedski šef diplomacije, ali i visoki međunarodni predstavnik za BiH Carl Bildt.

Suprotan stav iznio je jedan od njegovih nasljednika Wolfgang Petritsch kazavši kako su potrebne kozmetičke promjene između Prištine i Beograda, no istodobno poručio da se takvo što ne bi smjelo primijeniti drugdje na Balkanu.

Ova inicijativa o razgraničenju, slučajno ili ne, korespondira sa zauzimanjem čelnika Demokratske fronte Željka Komšića o ukidanju konstitutivnosti naroda u BiH. Ako je pak pitanje povlačenja novih granica tema koja uzburkava duhove na Balkanu, onda u slučaju BiH diranje u konstitutivnost otvara pitanje moguće novih unutarnjih granica te raspakiranje Daytonskog mirovnog sporazuma koji je doveo do zaustavljanja rata. Politolog Ivan Pepić uvjeren je kako bi pokušaj dokidanja odredbi Ustava o konstitutivnosti, a što je i temelj Daytonskoga sporazuma, vodio raspadu BiH.

Nacionalni poučak

– Bez konstitutivnosti triju naroda uslijedio bi raspad BiH, kao što je to bilo u apsolutističkom Osmanskom Carstvu i Kraljevini i komunističkoj Jugoslaviji: one su prepoznale etničke probleme, ali su nastavile postojati u apsolutističkom i autoritarnom obliku, što je dovelo do kraha. Zato, s obzirom na povijesna iskustva, oni koji negiraju konstitutivnost naroda ne čine se baš sklonima opstanku BiH – smatra Pepić. Sociolog Ivan Vukoja ističe kako je u bh. slučaju od suštinske važnosti kroz konstitutivnost naroda osigurati mogućnost biranja.

– Ako se jednom konstitutivnom narodu u BiH onemogući da sam bira vlastite političke predstavnike te da ga tako izabrani politički predstavnici predstavljaju u tijelima i institucijama vlasti, time se praktički ukida konstitutivnost tom narodu. Konstitutivnost u sebi nužno sadrži pravo i mogućnost biranja vlastitih političkih predstavnika – smatra Vukoja./HMS/

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare