Published On: Pon, stu 21st, 2016

Bivši logoraši obilježili 24. obljetnicu zatvaranja srpskoga koncentracijskog logora Manjača


Savez udruga logoraša Unsko-sanske županije „Dr. Irfan Ljubijankić“ iz Ključa i Regionalni savez logoraša Banje Luke prigodno su obilježili dvadeset i četvrtu obljetnicu zatvaranja nekadašnjeg srpskog koncentracijskog logora „Manjača“ u prostoru danas Razvojno-edukacijskog centra Manjača.
Kroz logor prošlo oko 5.000 ljudi
U logoru Manjača 1991. prvotno su bili zatvoreni Hrvati iz Republike Hrvatske, a 1992. u logoru su ih naslijedili Bošnjaci i Hrvati s područja Prijedora, Banje Luke, Sanskoga Mosta, Bosanskog Novog, Ključa, Bosanske Krupe, Bosanske Dubice i drugih mjesta. Prema nezvaničnim podacima, kroz logor Manjača prošlo je oko 5.000 ljudi. Među njima je bio i Faruk Buljubašić, bivši logoraš iz Grapske pokraj Doboja. – Mi smo ovdje dovedeni iz Doboja u kojem smo bili jedan dan u Osnovnoj školi u Kostajnici. Kasnije su na s prebacili na Bare petnaest dana, poslije toga put je bio za Gradišku petnaest dana, a potom su nas dovezli ovdje na Manjaču. Na Manjači smo proveli šest mjeseci. Mi smo bili graditelji ovoga logora. Ovo je bilo skroz drugačije mjesto, s bodljikavom žicom, s dva minska polja, sa stražarima i kerovima. Ja sam osobno bio kerovođa ovdje šest mjeseci. U logoru sam vidio mnoge stvari jer mnogo vremena sam prove i izvan ove žice praveći hranu i uslužujući kerove. Vidio sam dovođenje logoraša iz autobusa koje su ujutro pobili. Strašne su se stvari dešavale ovdje. Zvali smo se pred samicom logora Manjača. Na žalost, mnogi ljudi koji su prošli ovu samicu više nisu među nama živima, kaže Fahrudin Buljubašić, preživjeli logoraš iz Grapske.
Sačuvao kapu s logoraškim brojem 200644
Svojih logoraških dana na Manjači prisjetio se ovom prigodom i Fahrudin Ćemal iz Ključa, inače, predsjednik Saveza udruga logoraša Unsko-sanske županije „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Ključu. – Mi u udruzi logoraša nećemo dopustiti da se patnje i stradanja logora Manjača zaborave. Iz kulture sjećanja svakako ćemo posjećivati kako danas, tako i ubuduće sve ove logore. Kao logoraš šesnaest mjeseci sam proveo u logorima, od Ključa, Gradiške, Manjače, Batkovića, Zvornika i drugim gradovima. Ponovno sam bio ovdje na Manjači kad sam razmjenjivan od strane Sedamnaeste slavne krajiške brigade i ovdje sam prespavao. Imao sam tu sreću da i pored tolikih dana provedenih u logoru, sačuvam ovu kapu koju nam je Međunarodni križ u trenutku kad nas je otkrio i registrirao. Moj logoraški broj je bio 200644 ispleten na kapi koncem od vreća u kojoj su nam donosili hranu. Taj broj nikad ne mogu zaboraviti, kaže preživjeli logoraš Fahrudin Ćemal.

Svake godine se sve više trude istrijebiti tragove zločina
U logoru Manjača, u objektu tzv. konjušnice, tijekom zatočeništva, ubijen je prof. Omer Filipović iz Ključa čije ime nosi tamošnja srednja škola a čiji su učenici i nastavnici ovom prigodom posjetili ovaj koncentracijski logor i slušali o stradanjima bivših logoraša. Molitvom uz položeno cvijeće, svojega oca Omera prisjetila se kćerka Emina Velić. – 28. srpnja 1992. tata je ubijen ovdje na ovome mjestu na kojem je danas položeno cvijeće. Ono što me baš iznenadilo danas nakon toliko godina, a svake godine dolazim u posjetu u studenome, je ovaj prizor kojeg smo zatekli ovdje na mjestu gdje je tragično ubijen. U velikom sam šoku iz razloga što pretpostavljam i smatram da se svake godine sve više radi na tomu da mi ovdje ne dolazimo i da se zatru ti zločini koji su nam se desili, kaže Omerova kćerka Emina.
Za zločine na Manjači 124 godine zatvora
Za zločine počinjene na Manjači sudovi u Bosni i Hercegovini osudili su četiri osobe na ukupno trideset i sedam godina zatvora. Bivši stražari logora Manjača, Željko Bulatović, Siniša Todorović, te Zoran Gajić, osuđeni su pred Okružnim sudom u Banjoj Luci na jedanaest, osam i šest godina, dok je Sud Bosne i Hercegovine Nikolu Kovačevića osudio na dvanaest godina zatvora. Za zločine počinjene u logoru odgovarali su mnogi i Milorad Stakić kojem je pred Haškim sudom izrečena kazna od četrdeset godina zatvora. Radovanu Brđaninu je pred istim sudom izrečena zatvorska kazna u trajanju od trideset i dvije godine. Pred Županijskim sudom u Splitu je za zločine osuđen Mirko Graovac na petnaest godina zatvora.
Polomljena spomen-ploča
Izaslanstva udruga logoraša i Vlade Unsko-sanske županije položili su cvijeće i pomolili se Bogu za duše svih stradalih zatočenika logora Manjača. Prije dolaska na Manjaču, kolona bivših logoraša zaustavila se pokraj jame Bunarevi i položila cvijeće za 23 bošnjačke žrtve iz Sanskoga Mosta i Ključa, ubijene i u nju bačene. Nakon što su bivši logoraši prošle godine u znak sjećanja na žrtve zločina na ovome mjestu postavili memorijalnu-ploču, nepoznate osobe su je razbile./Večernji.ba/