Petak, 29 ožujka, 2024

Bitka kod Agincourta 1415. godine

Must Read

Zahvaljujući pobjedi kod Agincourta treća faza Stogodišnjeg rata u potpunosti je pripala Englezima

Bitka kod Angicourta u Francuskoj tijekom Stogodišnjeg rata 25. listopada 1415. samo je pokazala kako francuski vitezovi nisu ništa naučili iz ranijih poraza kod Crecya i Poitiersa. Francuski borbeni postroj, koji je brojao između 12 000 i 36 000 vojnika, bio je prilično neuobičajen za ono vrijeme. Prvu i četvrtu liniju činilo je teško konjaništvo, dok su srednje dvije linije činili vitezovi, sjahali s konja za borbu pješke. Vjerojatno je glavni povod tako čudnom rasporedu bila kiša koja je neprekidno padala noć prije bitke, jako namočivši teren, što je onemogućilo masovni juriš konjaništva. Stoga su francuski vojskovođe Charles d’Albert, Jean Le Maingre i Charles d’Orleans odlučili da prvi udar izvede konjaništvo i razbije engleski borbeni postroj te omogući vitezovima koji su nastupali iza njega pješke nastavak borbe s razbijenim protivnikom. Četvrta linija teškog konjaništva nastupala je kao pričuva i snaga za eventualni progon ostatka engleskih snaga. Strijelce i samostrijelce te pješaštvo razmjestili su iza borbenog postroja vitezova u petu liniju.

Naime iako su zauzeli Harfleur, Englezi su se zbog velikih gubitaka (gotovo trećina vojske poginula je u dugotrajnom napadu) morali povući. Iscrpljena vojska krenula je prema Calaisu, ali ih je nadmoćnija francuska vojska brzo dostigla. Bitka kod Agincourta postala je neizbježna, a činilo se kako će Francuzi odnijeti i nadmoćnu pobjedu. Engleskom kralju Henriku V. ostalo je tek oko 6 000 vojnika, mahom strijelaca. S obzirom na to da mu je bila odsječena odstupnica i time vrlo ograničene zalihe, Henrik je odlučio započeti bitku. Njegovi su strijelci krenuli naprijed i kada su došli na domet svojih dugih lukova, zaboli su kolce sa šiljcima naprijed i započeli gađati Francuze. Francuzi su odgovorili napadom prve linije konjaništva, koji se slomio pod kišom engleskih strijela, a konjanici su doslovno bili desetkovani. No pod pritiskom druge linije francuskih pješaka engleski su strijelci rastjerani, a pješaštvo, uključujući i sjahale vitezove, potisnuto. Ipak, velški su strijelci zauzeli nove položaje na krilima borbenog postroja, odakle su bočno zasipavali Francuze oblacima strijela. Zbog golemih gubitaka francuska druga i treća linija počele su uzmicati u neredu i panici, onemogućivši bilo kakav manevar konjaništvu četvrte linije, sve dok i ona sama nije došla pod udar strijela. Nakon toga Englezi su prešli u protunapad, koji Francuzi, već duboko demoralizirani, nisu mogli izdržati. Konačni rezultat bitke bio je kombinacija vještine engleskih (velških) strijelaca, Henrikove taktike i meteoroloških prilika noć ranije: premoćna engleska pobjeda sa samo dvjestotinjak poginulih vojnika i potpuni poraz francuske vojske sa, navodno, više od 10 000 poginulih i oko 1 500 zarobljenih francuskih vitezova. U Bitci kod Agincourta zauvijek je nestala francuska vojska feudalnog tipa, jer se nakon dugog razdoblja kaosa i građanskog rata počela stvarati vojska novog tipa temeljena na plaćeništvu. Osim toga zahvaljujući pobjedi kod Agincourta treća faza Stogodišnjeg rata u potpunosti je pripala Englezima, koji ne samo da su uspješno povratili sve svoje posjede izgubljene u dotadašnjim sukobima već su i zagospodarili cijelom sjevernom Francuskom.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
- Advertisement -
Последний

ANALIZA: Schmidt se nije usudio riješiti pitanje hrvatskog člana Predsjedništva

Hrvatski politički predstavnici nisu zadovoljni zbog posljednje intervencije Visokog predstavnika Christiana Schmidta koje se odnose na tehničke dijelove Izbornog...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com