Published On: Sat, Jan 10th, 2015

FESTINA LENTE: BiH treba još 42 godine da dostigne standard EU-a

Direkcija BiH za ekonomsko planiranje upozorava da će, uz prosječan godišnji rast od tri posto, koliko je i predviđeni rast u srednjoročnom razdoblju, uz nepromijenjen broj stanovnika, BiH trebati 42 godine da bi utrostručila životni standard i dostigla trenutni EU prosjek!

Sa prosječnim rastom od pet posto, to razdoblje bilo bi skraćeno na znatno prihvatljivije 24 godine.

Direkcija navodi da je standard u BiH, mjeren BDP-om po glavi stanovnika, tek na razini trećine europskog prosjeka, pa se BiH, zajedno sa Albanijom, već godinama nalazi na samom dnu liste zemalja koju objavljuje Eurostat.

U biltenu posvećom konkurentnosti, Direkcija navodi da to nije iznenađujuće, s obzirom da u BiH tek polovina stanovništva životne dobi od 15 do 64 godine sudjeluje na tržištu rada, od čega trećina ne uspijeva naći posao.

Pitanje konkurentnosti izuzetno je važno za BiH, s obzirom na veoma nizak životni standard i visok vanjskotrgovinski deficit, pa su ekonomski rast proteklih godina i projektirani srednjoročni rast nedovoljni za dostizanje standarda razvijenih zemalja u razumnom vremenu.

Zaostajanje životnog standarda jeste rezultat relativno niskih plaća u BiH, koje su posljedica slabe pozicioniranosti zemlje u međunarodnoj podjeli rada.

U svjetskom lancu dodate vrijednosti, poduzeća u BiH često dobivaju poslove jeftine dorade ili prerade, koji, uglavnom, uključuju nisko kvalificiranu jeftinu radnu snagu.

Direkcija procjenjuje da je za približavanje životnom standardu razvijenijih zemalja nužno osigurati ne samo više radnih mjesta, za šta su potrebe investicije, već i poboljšati poziciju BiH u međunarodnom lancu dodate vrijednosti, za šta je potrebno bolje obrazovanje i profesionalno usavršavanje.

Izvoz BiH od približno 30 posto BDP-a prilično je nizak za zemlju sa malom populacijom, a obzirom da se radi o maloj uvozno zavisnoj ekonomiji, nizak izvoz doveo je do značajnog vanjskootrgovinskog deficita većeg od 20 posto.

Slične deficite bilježe jedino Crna Gora, Makedonija i djelimično Srbija, dok ostale zemlje u tranziciji, uglavnom, bilježe ili suficit ili uravnotežen saldo ili znatno niži deficit.

Direkcija BiH za ekonomsko planiranje navodi da bi u slučaju nedovoljnog intenziviranja izvoza, oskudnost novčanih priliva u budućnosti mogla dovesti do slabljenja deficita kroz ograničeno financiranje domaće tražnje iz stranih izvora.

To bi moglo ugroziti rast već dosta niskog životnog standarda, tako da se jačanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranog kapitala nameću kao imperativ budućih politika.

Sve to ukazuje da su investicije u nove kapacitete preko potrebne, kako bi se proširila izvozna baza i zaposlio dio velikog broja nezaposlenih, ističe se u biltenu.

Niska domaća štednja praćena slabom konkurentnosti u privlačenju stranih investicija, te visokim kamatnim stopama u velikoj mjeri ograničava ulaganja u nove kapacitete.

Prosječna bruto nacionalna štednja u BiH je upola manja u odnosu na europski prosjek i prosjek uspješnijih tranzicionih ekonomija, a takav nivo bruto nacionalne štednje bio bi dovoljan tek za financiranje između polovice do dvije trećine bh investicija – zaključuje Direkcija za ekonomsko planiranje.