Sveučilišta u BiH se nalaze u vrlo nezavidnoj poziciji u odnosu na te ustanove zemalja regiona pa se tako nisu ni našli na najnovijoj Šangajskoj listi 500 najboljih svjetskih sveučilišta, na kojoj su svoje mjesto zasluženo našli Beogradski, Zagrebački i Ljubljanski.
Tako smo ostali uskraćeni da saznamo gdje se to nalazimo u odnosu na regiju i svijet, ali prošlogodišnja istraživanja Centra “Vebometriks” su pokazala da je na popisu 20.365 sveučilišta u svijetu, najbolje plasirani bh.. sveučilište bio Sarajevski, koji se našao na 1245. poziciji, dok se Sveučilište u Banjaluci našao na 3186. mjestu.
Inače, akademsko rangiranje sveučilišta u svijetu koje provodi šangajski Sveučilište Cao Tun, kao kriterije gleda znanstvenoistraživački rad, utjecaj na znanost, citiranost radova, odziv u pojedinim područjima, te utjecaj sveučilišta u regiji. Sve u svemu, sveučilišta u BiH ne ispunjavaju ove kriterije, što mnogi u ovoj zemlji pripisuju ratnim dešavanjima, migracijama, podijeljenosti, ali i nedovoljnim ulaganjima u obrazovanje.
Rektor najboljeg sveučilišta u regiji, Beogradskog, Vladimir Bumbaširević rekao je da je njihov napredak na Šangajskoj listi pokazatelj da imaju kvalitetne nastavnike i kompetentne znanstvenike.
Ipak, on je izrazio nadu da će se ulaganja u znanost nastaviti, što je ključno, jer inače opstanak na popisu može biti doveden u pitanje.
U top 10 sveučilišta svijeta i ove godine svrstani su američki i britanski sveučilišta – Harvard, Stanford, Berkeley, MIT, Cambridge, Kaltek, Princeton, Columbia, Chicago i Oxford.
Mitar Novaković, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da sveučilišta u BiH tek prilagođavaju svoje sustave i sve ostalo što je potrebno da mogu biti “evidentirani u toj priči” i biti među najboljima.
“Međutim, nas to previše i ne zanima, jer postoje i druge liste. Ali mi ćemo se siguno i na toj listi naći, jer se radi i ulaže u obrazovanje”, rekao je Novaković. Međutim, Predrag Govedarica, predsjednik Unije studenata RS, smatra da je potrebno dosta više ulaganja u visoko obrazovanje te da je to upravo ono što nedostaje.
“Cjelokupna financijska situacija najvjerovatnije diktira te uvjete tako da je temelj svega da se više ulaže u visoko obrazovanje, a da sveučilišta pri tom proizvode vlastiti domaći kadar. To je isto gorući problem, jer imamo dosta gostujućih profesora, a samo na Medicinskom fakultetu u Foči njih 99 “, kazao je Govedarica.
Sa druge strane, Ahmed Nurković, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, rekao je da su u BiH još prisutne posljedice rata i tranzicije.
“Mnogi naši kadrovi su u ratu poginuli, neki su odselili i rade na drugim sveučilištima, tako da se samo na Sarajevskom sveučilištu taj kadar prepolovio nakon rata i to je ostavilo velikog utjecaja”, kazao je on. Dodao je da bi veća ulaganja u znanost i obrazovanje svakako pomjerila prema gore sveučilišta u BiH na ovoj listi.
“Nemamo zakon na nivou države o obrazovanju, nema jedinstvenih sustava, procedura, nismo uvezani na razini države i normalno da sve to vodi do toga da na tim listama nisu ni visoko pozicionirani”, rekao je on.
nezavisne