Published On: Mon, Nov 3rd, 2014

BiH nije spremna za institut homoseksualnog braka

Bosna i Hercegovina nije spremna za institut homoseksualnog braka, pokazuje blic-anketa portala Bljesak.info u kojoj je većina odgovorila negativno na pitanje ‘Treba li BiH uvesti institut homoseksualnog braka?’.
Naime, od 455 osoba koje su sudjelovale u spomenutoj anketi, njih 328 ili 72,08 posto je odgovorilo izričito ‘ne’.
Da bosanskohercegovačko društvo nije zrelo za takav iskorak smatra 14.28 posto ili 65 ispitanih dok 13.62 posto ili 62 onih koji su sudjelovali u anketi smatraju da BiH treba uvesti institut homoseksualnog braka.
I ”spremnija” i otvorenija društva podijeljena su po ovom pitanju, a čak se i među gay-aktivistima nailazi na podjele.
Tako je Jean-Marc Veyron la Croix, deklarirani homoseksualac, načelnik općine Chasselas u Francuskoj jednom prlikom izjavio kako je protiv homoseksualnog braka.
”LGBT zajednica koja govori u medijima ne govori i u moje ime. Kao društvo ne bismo trebali podržavati homoseksualni brak. On nije prirodan. Moramo podržavati ono što je najbolje za dijete. Siguran sam da nitko ne može zanijekati da je najbolje za dijete da ima majku i oca”, rekao je Veyron la Croix te tako završio među najpoznatijim citatima o gay-braku.
Istospolni brak priznat je na cijelom teritoriju sljedećih država: Argentine, Belgije, Danske, Francuske, Islanda, Južnoafričke Republike, Kanade, Nizozemske, Norveške, Portugala, Španjolske i Švedske. U SAD-u istospolni brakovi nisu priznati na saveznoj razini, no istospolni parovi se mogu vjenčati u devet od pedeset saveznih država te jednom distriktu.

Wikipedia navodi kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u slučaju Schalk i Kopf protiv Austrije da Europska konvencija o ljudskim pravima ne obavezuje države članice da legaliziraju istospolni brak. Sud je u slučaju Gas i Dubois protiv Francuske zaključio da nema diskriminacije kada država različito tretira bračne parove i parove koji su ušli u građansko partnerstvo. Sud je odbacio tvrdnju da postoji diskriminacija na temelju seksualne orijentacije jer se ista ograničenja odnose kako na parove istog, tako i na parove različitog spola u građanskom partnerstvu.
U veljači 2013. je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prihvatio žalbu austrijske državljanke kojoj je oduzeto pravo usvajanja djeteta svoje homoseksualne partnerice s kojom je živjela kao što je to dozvoljeno heteroseksualnim parovima. Europski je sud presudio u njenu korist s obrazloženjem da oduzimanje prava usvajanja djeteta predstavlja diskriminaciju prema spolnoj orijentaciji i kršenje obiteljskih prava. U siječnju 2008. isti je sud prihvatio žalbu francuske homoseksualne državljanke kojoj je francuski sud zabranio mogućnost usvajanja djeteta kao što je dozvoljeno heteroseksualnim osobama. Donesena je presuda u njezinu korist s obrazloženjem da je Francuska republika prekršila članak 44. (prohibicija i diskriminacija) i članak 8. (pravo na poštovanje osobnog i obiteljskog života) Europske konvencije o ljudskim pravima.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Europska unija oštro kritizira našu zemlju zbog toga što LGBT osobe trpe zbog nedostupnosti pravnog sustava te homofobije u institucijama na svim razinama u BiH.
”Sloboda okupljanja nije zajamčena, što je potvrđeno napadom na sudionike LGBT filmskog festivala Merlinka te prostorije banjolučke Udruge queer aktivista. Ova udruga je suočena s preprekama u ostvarivanju prava na slobodu okupljanja”, navodi se u izvješću Europske komisije i izražava “ozbiljna zabrinutost” da sloboda udruživanja nije zajamčena.
Podsjećamo, portal Bljesak.info objavio je svjedočenja pripadnika LGBT populacije koji kažu kako ”biti drugačiji u BiH u bilo kojem smislu nije lako…”