Published On: Wed, May 22nd, 2013

BiH neskladna i nemoćna pred borbom s uvozom

Presmiješno. Tom riječju opisao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH, Vjekoslav Bevanda, medijske napise i pojedine istupe političara u javnosti o zahtjevu Europske unije da BiH i nakon 1. srpnja dopusti bescarinsku uvoz roba iz Hrvatske, ali i drugih članica EU.
Nesklad i različito viđenje spomenutog problema izazvalo je pismo ravnatelja Opće uprave za proširenje EU Stefana Sannina vlastima BiH u kojemu je zatražio nastavak bescarinskog izvoza za Hrvatsku i druge članice EU u BiH i nakon 1. srpnja.
Neki ministri dezinformirani
Bevanda je rasprave o tom zahtjevu nazvao proizvodom medijskih manipulacija te da se spomenutio pismo odnosilo se na jedan tehnički detalj.
‘Odgovor kojega sam uputio Sanninu sadrži sve skupa pet rečenica: da smo dali ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i nadležnom stručnom tijelu da riješe taj problem“, rekao je Bevanda novinarima i dodao kako su “neki ministri dezinformirani” u vezi s ovim pitanjem.
Netko sebi uzima za pravo da tako postupa i valjda misli da je predsjedatelj Vijeća ministara neodgovorna osoba i da će se nešto dopisivati sa Sanninom bez znanja ikoga drugog“, kazao je Bevanda.
No, iako nije naveo ime, očito je da Bevanda aludira na ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirka Šarovića, koji je dan ranije izjavio kako se Europskoj uniji ne mogu dati ustupci kakve je u pismu zatražio Sannino.
Šarović je inzistirao na tome da su moguće tek tehničke preinake postojećeg privremenog trgovinskog sporazuma između EU i BiH kojima bi se naprosto konstatirao ulazak Hrvatske u Uniju dok bi sve ostale odredbe ostale nakon čega bi se tek mogli bi se voditi pregovori na ravnopravnoj osnovi.
Traži se kapitulacija u pregovorima
Pojedini analitičari navode kako je pismom Sannino praktično odbio zahtjev BiH za dodatnim protokolom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) kojim bi se od 1. srpnja uvele carine na proizvode iz Hrvatske nakon njezina izlaska iz Zone slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA) te da je od BiH praktično zatražio da “kapitulira” u pregovorima o trgovinskim odnosima.
Europska unija tako inzistira na dosadašnjem režimu odnosno slobodnoj trgovini i nakon 1. srpnja, ali je spremna na recipročne mjere odnosno osiguranje dodatnih kvota za izvoz šećera, ribe i vina iz BiH u države-članice EU.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju od 2008. godine osigurao je asimetrični preferencijalni režim trgovine s BiH koji je u njezinu korist jer je zadržala carine na veliki broj poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz EU, ali u Sanninovu pismu stoji kako načelo reciprociteta ne vrijedi jer je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju omogućio BiH ovu nedvojbeno povoljnu trgovinsku poziciju.
Metodologijom procesa prilagodbe koji vrijedi u EU, navodi Sannino, došlo bi tek do zadržavanja postojećih uvjeta i trgovinskih tokova koji su povoljni za BiH te čak do ograničavanja za mnoge hrvatske proizvode.
Bosna i Hercegovina dala već dovoljno ustupaka
Pored toga, u pismu ravnatelja Opće uprave za proširenje EU, navodi se kako su članice EU zabrinute zbog nespremnosti BiH da o ovome čak i pregovora te stoga što “blokira bilo kakav napredak”.
No, ministar Šarović medijima je rekao kako je Bosna i Hercegovina dala već dovoljno ustupaka Europskoj uniji u pregovaranju o trgovinskom režimu te da za novim ustupcima nema potrebe.
Šarović je rekao kako postojeći Privremeni trgovinski sporazum između BiH i EU nije nikakav dar, nego proizvod pregovora dvije partnerske strane kojega je moguće tek tehnički prilagođavati. Naglasio je kako BiH mora voditi eventualne pregovore s ravnopravne pozicije te da je interes BiH osigurati dodatni plasman svog šećera, ribe i vina na tržište EU.
Najbolji ministar u Vijeću ministara, kakvim ga je proglasio Europski pokert u BiH, rekao je kako se tvrtke iz BiH moraju zaštiti nakon što Hrvatska 30. lipnja napusti Sporazum o zoni slobodne trgovine u središnjoj Europi (CEFTA) koji joj trenutačno omogućava bescarinski izvoz u BiH.
Tjeranje hrvatskih pogona iz BiH
Više puta su predstavnici vlasti BiH ponovili kako bi bilo iznimno štetno po bh gospodarstvo prihvatiti zadržavanja režima bescarinskog režima prema Hrvatskoj nakon ulaska u EU koji bi se proširio i na druge zemlje unije.
Voditelj pregovaračkog tima BiH za pregovore s EU-om Dragiša Mekić rekao je nakon hitne sjednice Izaslanstva BiH za pregovore radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske unije i BiH da bi zadržavanje bescarinskog režima prema Hrvatskoj i proširenje i na druge zemlje članice EU naštetilo domaćoj proizvodnji.
‘Ako je Hrvatska uvozila neku robu u količini od 100 tona, oni za tih 100 tona traže bescarinsku kvotu za sve zemlje EU i govore to je vaše činjenično stanje. Međutim, nije to baš tako, stanje će biti pogoršano, jer će roba biti još konkurentnija zbog povećanih subvencija”, pojasnio je Mekić navodeći kako bi uvođenje bescarinskog režima dovelo do toga da bi brojne kompanije iz Hrvatske odustale od očekivanog preseljenja proizvodnje u BiH.
Šest godina zakašnjenja
No, EU ne odustaje od svojih preporuka, ali i kritika na račun BiH. Tako je zamjenik šefa Izaslanstva EU u BiH Renzo Daviddi pozvao bosanskohercegovačke vlasti da prihvate preporuke Europske unije ističući da bi se time otvorile mogućnosti za povećanje izvoznih kvota na određene proizvode iz te zemlje.
Kritike na račun bh vlasti zasnivaju se na činjenici da se šest godina kasni s otvaranjem razgovora o posljedicama ulaska Hrvatske u EU.
BiH bi trebala nastaviti dijalog s Europskom komisijom oko povećanja kvota za BiH za izvoz šećera, ribe i vina ukoliko se nastavi režim bescarinskog uvoza za Hrvatsku koji bi se proširio na sve zemlje članice EU.
Što se pak kašnjenja i napora tiče BiH radi na osposobljavanju graničnih prijelaza Gradiška i Bijača za izvoz prehrambenih proizvoda iz BiH na tržište EU, ali je izvjesno da će se zakasniti.
Poteškoće s naše strane
Spomenuti prijelazi s hrvatske strane će biti dovršeni do zadanog roka, ali, kako je priznao i sam ministar Šarović, ”poteškoća bi moglo biti s naše strane”.
Naime, problem s Bijačom na jugu je to što kasne radovi i što prilazne ceste vjerojatno neće biti gotove na vrijeme. Stoga se planira da taj prijelaz za početak funkcionira s nekom vrstom privremenog režima. S druge strane, u Gradiški se strahuje od zagušenja s obzirom da je riječ o prilazu granici s bosanskohercehovačke strane uskom cestom koja prolazi kroz samo naselje.
I dok se ljudi u vlasti međusobno prepiru i ne razumiju, statistika pokazuje kako je BiH u prva četiri mjeseca ove godine izvezla robe u vrijednosti 2,723 milijarde KM, što je za 12,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U isto vrijeme, uvoz je iznosio 4,704 milijarde KM, što je manje za 0,4 posto.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom u tom razdoblju bila je 57,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit BiH iznosio je 1,981 milijardu KM.
Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 780 milijuna KM, što je za 7,2 posto više nego u istom razdoblju 2012. Uvoz u ove zemlje iznosio je 1,44 milijardi KM, što je za 9,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e bila je 74,8 posto.
Izvoz raste, blagajna se prazni
Izvoz u zemlje EU u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 1,628 milijardi KM i bio je za 10,5 posto viši nego u istom razdoblju 2012. godine, dok je uvoz iznosio 2,226 milijardi KM, što je za 0,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU iznosila je 73,1 posto.
No, zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ove godine u državnoj blagajni će biti manje oko 100 milijuna KM na ime carinskih pristojbi jer se roba proizvedena u EU uvozi bez carine.
Vlasti BiH do sada su odlučno inzistirale na tome da se bh tržište mora zaštiti nakon ulaska Hrvatske u EU te da neće odustati od uvođenja carina na proizvode iz Hrvatske, a umjesto toga nude hrvatskim tvrtkama da svoje pogone presele u BiH. No, pojedini mediji navode kako upravo zbog tvrdoglavosti BiH Europska unija čak razmišlja o suspenziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s našom zemljom.
bljesak.info