Stara mantra koja pred izbore iskoči kao iz paštete o srpsko-hrvatskom dogovoru na štetu Bosne i Bošnjaka te kako je to razlog za mobilizaciju “probosanskih” snaga aktualizira se posljednjih dana, piše Večernji list BiH. Posebno je to vidljivo u tumačenjima poteza i planova koji navodno postoje između čelnika vodećih političara Hrvata i Srba, Dragana Čovića i Milorada Dodika, koji, prema posljednjim teorijama urote, idu toliko daleko da će nakon sljedećih izbora potpuno blokirati rad vlasti.
To je, poentira se, dakako razlog zašto bi valjalo da probosanske snage izaberu nekoliko Hrvata i Srba u vlasti kako bi “spasili Bosnu”.
Disolucija BiH
Tako pojednostavljeno izgleda priprema za pokušaj nametanja nelegitimne vlasti u Sarajevu, ponajprije na štetu Hrvata, a sastavni dio te mantre su istupi nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je krenuo u još jednu utrku za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. I to porukama koje bi se isključivo svidjele bošnjačkom biračkom tijelu.
Posljednja je inicijativa povezana s procesom koji bi vodio ukidanju konstitutivnosti naroda kao sastavnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Sveučilišni profesor iz Mostara Mile Lasić smatra kako je u jedan koš nemoguće strpati tu ideju i istodobno izbjeći nove stravične posljedice za zemlju. – Zahtjev za poništenje temeljnog ustavnog načela na kojemu počiva poslijeratna i poslijedayonska BiH, to jest dokidanje načela konstitutivnosti triju bh. autohtonih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, jednako je sulud kao i onaj Miloševićev, a mogao bi proizvesti i sličan učinak, to jest disoluciju BiH. Trebalo bi razmišljati kako od tri podijeljena društva, u čijem je središtu naopako shvaćeno pitanje i nacije i države, napraviti moderne ko-nacije po modelu političke zajednice u svakoj od sredina u kojoj su ko-nacije u većini – smatra Lasić.
On objašnjava kako jednakopravnost svih naroda ne podrazumijeva da političko Sarajevo odlučuje uime Hrvata tko ih je podoban predstavljati. Dapače, profesor Lasić smatra suživot Bošnjaka, Hrvata i Srba ključnim za europski iskorak BiH i prihvaćanja standarda koji nisu proturječni ostvarenju građanske BiH. Dakako, ne na platformi većinskog nacionalizma. Slično razmišlja i prof. Dejan Jović sa zagrebačkog Sveučilišta.
Preispitivanje sustava
– Građansko je ponekad samo mimikrija za etničku dominaciju najvećeg naroda. I to ne samo kod nas nego i u cijeloj Europi. Ali, činjenica je da je Bosna i Hercegovina konstituirana mnogo više na etničkom nego na građanskom načelu – kao što je bila i Jugoslavija. Ona se, i zbog toga, na kraju našla u dubokoj krizi, koju je njezina etnička konstitucija samo produbila, ako ne već i izazvala. Bosna i Hercegovina se nalazi u posebno teškoj situaciji jer ne može sama odlučivati o svojoj konstituciji, a to je posljedica činjenice da je ispustila suverenitet iz svojih ruku u trenutku kad je on prebacivan s Jugoslavije na nju – rekao je Jović. Posve je izvjesno kako će se BiH u približavanju EU suočiti s preispitivanjem kolektivnih prava i utjecaja na vlast, ali i morati ponuditi odgovor održivosti projekta koji je još uvijek na krhkim temeljima. Jedno od mogućih rješenja je i novi administrativno-teritorijalni ustroj kojim bi bili zadovoljni i narodi i građani. /HMS/