Komentirajući izjavu veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona kako Daytonski sporazum treba mijenjati i bh Ustav zato što, prema njegovu mišljenju, bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlantske zajednice, prof. dr. Dražen Barbarić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju kaže kako je Daytonski ustav je nastao u izvanrednoj situaciji ratnoga vihora i kao takav je izvorno zamišljen kao „reformski ustav“ odnosno, smatralo se da će stalnim nadopunjavanjem i rekonstrukcijom određenih odredbi daytonski ustavni okvir stalno biti prilagođavan novonastaloj situaciji.
-On je po svom sadržaju jako štur i kao takav ostavlja značajnu mogućnost da se političkim dogovorom neprestano modificira kako bi se politički sustav BiH neprestano konsolidirao i otklanjao poteškoće na koje je nailazio u svom kratkom demokratskom razvoju. Dakle, Amerikanci su i kreirali ustavni okvir te u njega ugradili „nužnost“ da se konstantno reformira kako bi odražavao potrebe razvoja multinacionalne države sa dubokom traumom građanskoga rata – drži prof. Barbarić, dodajući kako veleposlanik Nelson zapravo i nije rekao ništa novo osim što je ponovno vratio u igru samu narav daytonskoga ustava.
-Međutim, veleposlanik je potpuno neiskren jer nikako ne treba smetnuti s uma da današnji daytonski okvir ne odgovara onim početnim elementima koji su dogovoreni u mirovnom sporazumu triju zaraćenih strana. Određene odredbe su grubo prekršene ili naknadno reinterpretirane, a politički sustav značajno izmijenjen bez suglasnosti triju konstitutivnih naroda. Međunarodna zajednica je svojim jednostranim djelovanjem nametala odredbe koji su dubinski izmijenile konstelaciju političkoga sustava te omogućile da danas imamo manipulacije političkim procesima koje gubo krše prava najmalobrojnijega konstitutivnog naroda. Stoga bi bilo fer reći da se praksa nametanja i izmjena političkoga sustava nije pokazala efikasnom i da do nekih budućih može doći samo kompromisom legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda. U suprotnome agonija se nastavlja- pojašnjava on, te ističe kako je američki veleposlanik Nelson također neiskren po pitanju dovođenja u korelaciju promjene ustava s transatlantskim putem BiH.
-Prije svega, posve je jasno da niti jedna ustavna odredba u ovom trenutku ne mora biti modificirana da bi BiH postala vjerodostojan kandidat za punopravnu članicu NATO saveza. Zatim, konstatacija da „bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlantske zajednice“ nije sasvim točna jer je potpora pristupanju NATO savezu u Republici Srpskoj na povijesno lošoj razini bez nekakve pozitivne tendencije rasta. Tomu svjedoči i dugotrajna opstrukcija sastavljanja novoga saziva Vijeća ministara kada se pokazalo da ne postoji niti jedan relevantni politički akter iz RS-a koji spreman preuzeti tu tegobnu zadaću. Imamo li u vidu kontekst izvanrednoga stanja u kojem je Daytonski sporazum nastao te sve dosadašnje neuspjehe izmjena ustava, nameće se sasvim izvjesni zaključak, daytonski ustav moguće je reformirati isključivo u ponovnom kontekstu izvnredne situacije. To znači u situaciji gdje će svi uključeni akteri biti primorani na ustupke, a ujedno bez mogućnosti izlaska iz procesa pregovora. U potonjoj bi njihova politička budućnost bila potpuno ovisna o pregovaračkom procesu i njegovom ishodu. Takvu situaciju je gotovo nemoguće postići osim u trenutku kasne faze pregovora o članstvu u EU jer bi tada pritisak međunarodne zajednice i građana svih triju konstitutivnih naroda bio toliki da bi akteri bili primorani sudjelovati u ustavnim reformama-smatra on te naglašava kako američki veleposlanik u BiH jako dobro zna da je BiH u ovom trenutku miljama daleko od naznačene situacije, prenosi Hrvatski medijski servis.
wpDiscuz
