Hrvatski ministar obrane Mario Banožić nazočio je obilježavanju 31. obljetnice pogibije 12 redarstvenika u Borovu Selu. Komentirao je moguće izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile ovlasti Predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika. Ova tema čest je uzrok sukoba dvojice čelnih ljudi Oružanih snaga.
Na pitanje o mogućim izmjenama Zakona o obrani koje je ranije spominjao, Banožić kaže kako nije spominjao izmjene nego samo Zakon koji je donio Milanović i kojim su 2013. smanjene ovlasti predsjednika.
“Očito je to bilo jasno Josipoviću, Grabar-Kitarović i svima ostali, ali očito sada nije Zoranu Milanoviću. Ja neću ništa raditi po pitanju ovlasti predsjednika, nego samo po pitanju članaka koji su HV donijeli na stranice medija”, kaže Banožić, prenosi N1.
Banožić je izmjene Zakona o obrani spominjao u kontekstu toga da treba “zaštititi vojsku”. Na pitanje od koga štiti vojsku kaže: “Kad pogledate podijeljenost vojske, kad od nekog tražite da ne zove ministra, onda to postaje problem. Neke zapovijedi nije ni potpisao predsjednik nego predstojnik Ureda i onda to ide Hranju koji šalje dalje.
Zabranjeno je novinarima da ulaze u vojarnu, meni da govorim… Mislim da HV to nije zaslužila, da to sve ispada politički problem. Jasnije definiranje nekih članaka će riješiti ovu situaciju. Ja štitim vojnikinje i vojnike da ne završavaju na stranicama medija…”
O tome je li kupnju francuskih zrakoplova trebalo uvjetovati podrškom Izbornom zakonu u BiH, Banožić kaže: “Ako govorimo o višenamjenskim borbenim avionima, vojska je htjela zadržati borbenu spremnost. Kad govorimo o vanjskoj politici, razgovaramo s partnerima i tražimo potporu.
Primijetili ste zaoštravanje odnosa prema bošnjačkoj strani od predsjednika Milanovića, on diplomatski proces dovodi u težu poziciju. Mi se borimo za Hrvate, a on stvara sve veći razdor oko Hrvata i Bošnjaka i očekuje da se nešto promijeni, žalosno.”
Govoreći o stavu hrvatskog predsjednika Milanovića da izgledni ulazak Finske i Švedske u NATO savez treba uvjetovati podrškom Izbornom zakonu u BiH kojim bi se omogućilo Hrvatima da biraju sami svoje predstavnike, Banožić kaže kako misli da je predsjednik “usamljen u ovoj priči”./HMS/
Gradanski neposluh je aktivna neposlušnost gradana prema provedbi zakona ili naredbi organa sluzbene vlasti (ili okupatorske sile) ne koristeci fizicko nasilje.
Gradanski neposluh oznacava uglavnom, ali ne uvijek i nenasilni otpor[1] primarno kao sredstvo za izražavanje svojih pogleda.
Osoba koja cini gradanski neposluh svjesno preuzima rizik na sebe biti kažnjen za svoje postupke. Sporno je li gradanski neposluh mora nužno biti nenasilan, jer je pojam nasilja ovisi o definiciji nasilja.
Gradanski je neposluh korišten kod nekoliko nenasilnih pokreta otpora u Indiji (Gandhi, tijekom borbe za neovisnost od Britanske kolonijalne dominacije) u Južnoj Africi protiv apartheida, u americkoj borbi za ljudska prava i antiratni pokreti širom svijeta. Jedan od prvih slucajeva masovnog gradanskog neposluha bila je Egipatska revolucija protiv britanske okupacije u 1919. godini.
Americki pisac Henry David Thoreau je opisao motive takvog ponašanja u svom eseju 1849. Gradanski neposluh (originalni naslov “Resistance to Government (1849)”).
Banožiću da se borite za prava hrvata u BIH,kao što se prpucavate sa milanovićem davno bi mi dobili taj izborni zakon.
Ti bi pokrenuo HV ….
Tup si ti da shvatiš .Tebi samo rat i vojska u glavi bukovino bosanska.
Haj prestanite nas malo braniti molim Vas potamani nas vasa odbrana
Po mjeri adezeja, da, vi se borite 🙂
Klaun na daljinski upravljač kriminalca Tomislava Čuljka Mistrije, prijeratnog zidara, koji se u dekanskom mandatu svog prijatelja na Ekonomskowm fakultetu u Osijeku prometnuo u ekonomista.
Što je najžalosnije ovaj Banožić kao Radman je porijeklom iz BiH. Nesposobni HDZ-ovi poltroni koji su se olako odrekli dijedovine.
stara priča sposobni ili podobni, pod nebeskim svodom BiH ništa novo.
Ovaj redikul nije vrijedan komentara, ovi monstrumi ne žele dobro nikom a kamoli Bih Hrvatima..