Published On: Mon, Aug 31st, 2015

Balkanci uz Sirijce hrle u Njemačku

BERLIN – Direktor njemačke Savezne službe za migracije i izbjeglice Manfred Shmit ocjenio je danas da bi broj od oko 800.000 izbeglica, koliko se za ovu godinu očekuje u Njemačkoj, možda mogao biti  premašen a to, između ostalog, zavisi i od ljudi sa Balkana.
“Vrlo  je teško davati procjene. Da li će sledeće godine u Njemačkoj biti sličan broj izbeglica, zavisit će, također, i od toga hoće li  Njemačka uspjeti obuzdati dolazak ljudi iz zemalja Balkana, kao što su Srbija i Albanija…..”, rekao je Shmit za nedeljnik “Spiegel”.

On je dodao da podnositelji zahtjeva za azil sa Balkana čine 40 posto  od ukupnog broja zahtjeva.
Schmidt je govorio o teškoj situaciji u tranzitnim zemljama iu samoj Siriji a svoje prognoze o moguće većem broju izbjeglica od očekivanog obrazložio je i time da ljudi žele ići tamo gdje imaju neku šansu da izgrade svoj život.
Očekuje se, također, rekao je Schmidt, da će u narednim godinama još oko 200.000 Sirijica dobiti pravo da živi u Njemačkoj.
Kada je riječ o azilantima sa Balkana, čiji broj i dalje raste unatoč različitih kampanjama, Schmidt je naveo da se u tom slučaju različite mjere moraju zajednički primjenjivati ​​i naveo da je na primjeru Kosova brzi azilantski postupak dao rezultate.
U veljači ove godine je oko 1.600 ljudi dnevno stizalo u Njemaču, a sada je ta brojka ispod 60 osoba, naveo je Schmidt.
On je, obrazlažući svoj prijedlog da se balkanskim azilantima ukinu novčana davanja, dodao da ljudi iz tih zemalja znaju reći da, ako u Njemačkoj žive tri -četiri mjeseca, onda u svojim domovinama mogu od dobivenog novca da financiraju godinu dana svog života.
Schmidt nije jedini političar koji je predložio da se azilantima, prije svega, iz balkanskih zemalja ukine ili smanji takozvani “džeparac” od 143 eura po osobi mjesečno, koji dobivaju dok traje postupak za dobivanje azila.

Kada je riječ o ljudima sa Balkana, oni u principu skoro da ni nemaju nikakvu šansu da dobiju azil u Njemačkoj, pokazuje statistika.

Njemački političari traže da se Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase takozvanim “zemljama sigurnog porjekla”, što znači da tamo nema političkog progona, a time ni razloga za azil i da su njihovi zahtjevi u pravilu neutemeljeni, ali da se mogu pojedinačno obrađivati.
Srbija, Makedonija i Bosna su već proglašene zemljama sigurnog podrijetla.