Published On: Thu, Jan 1st, 2015

Balkan u 2014.: Poplave i uzaludni prosvjedi

Područje Zapadnog Balkana 2014. godine obilježila je recesija i teška financijska kriza praćena proračunskim deficitom, prosvjedi brojnih kategorija stanovništva, ali i prirodne katastrofe.

Na području Bosne i Hercegovine i Srbije, te u nešto manjoj mjeri Hrvatske, u svibnju su se dogodile katastrofalne poplave kakve nisu zabilježene u posljednjih stotinu godina,

Poplave i Raspotočje

Prema podacima Vijeća ministara BiH, oko 950.000 ljudi u BiH moralo je napustiti svoje domove zbog poplava, dok je oko 1,5 milijuna ljudi pogođeno tom elementarnom nepogodom. Poplave i druge nepogode pogodile 60 općina u BiH, a velika oštećenja evidentirana su na putnim komunikacijama i željezničkoj infrastrukturi, koji su uz domaćinstva najviše stradali. Prema procjenama, ukupne štete nastale uslijed poplava iznose 3,98 milijardi KM, odnosno 2,04 milijardi eura.

Uslijed poplava u svim sektorima u Srbiji pričinjene su štete koje iznose najmanje 1,5 milijardi eura. U poplavama u Srbiji potpuno je uništeno 485 kuća, a veliki broj je pretrpio znatna oštećenja. Zbog poplava najmanje 12.000 hektara obradivog zemljišta nije se moglo koristiti cijelu jednu poljoprivrednu sezonu.

U katastrofalnim poplavama koje su u svibnju pogodile Srbiju poginulo je 57 osoba, 23 su se utopile, a evakuirano je 31.879 građana.

U rudarskoj nesreći u rudniku Raspotočje u Zenici, početkom rujna poginulo je petero rudara. Rudari su poginuli nakon gorskog udara koji se dogodio na dubini od 200 metara.

Prosvjedi i tehničke vlasti

U veljači su u BiH održani masovni prosvjedi građana, što je rezultiralo ostavkama vlada u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Unsko-sanskoj i Sarajevskoj županiji, ali je do izbora nove vlade došlo jedino u Tuzli. Ostale su ostale u tehničkom mandatu do općih izbora u listopadu 2014. godine, a na pozicijama su još uvijek jer niti u jednoj županiji u Federaciji BiH nisu izabrane nove.

Isto je i s Vijećem ministara BiH i Vladom bh. entiteta FBiH koje su i dalje u tehničkom mandatu, jer nisu izabrani njihovi nasljednici.

Ono što je okarakteriziralo prosvjede u BiH bilo je paljenje zgrade Predsjedništva BiH, ali i zgrada, sjedišta županijskih vlada u Sarajevskoj i Tuzlanskoj, te Hercegovačko-neretvanskoj županiji, dok su one u Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj teško oštećene.

U Hrvatskoj u 2014. su također, evidentirana brojna nezadovoljstva građana. Hrvatski branitelji održavaju u Zagrebu prosvjede želeći ukazati na potrebu efikasnijih mjera u sprečavanju samoubojstava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Inače, ratni vojni invalidi i branitelji od 20. listopada na prosvjedu ispred sjedišta Ministarstva traže ostavku resornog ministra Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ i pomoćnika Bojana Glavaševića, kao i da se u što kraćem roku izradi i ustavni zakon o braniteljima koji više nijedna politička opcija ne bi mogla da mijenja.

Sindikati prosvjete u Srbiji obustavljali su rad u stotinama škola tražeći da im se plaće ne smanjuju, a odvjetnici u Srbiji štrajkaju više mjeseci nezadovoljni Zakonom o javnom bilježništvu i o prometu nekretnina, ali i posljednjim izmjenama tog akta o kojima je raspravljala Skupština, zahtijevajući da im se vrate poslovi koji su od 1. rujna u nadležnosti notara.

Prosvjedi u Makedoniji i Albaniji

U Makedoniji su u prosincu održani antivladini prosvjedi zbog prijedloga zakona kojim je predviđeno da svi honorarni radnici od 1. siječnja 2015. godine plaćaju doprinose u iznosu od 35 posto, kao i stalno zaposleni. Na ulicama glavnog grada Makedonije prosvjedovalo je i više tisuća studenata zbog najave uvođenja državnog ispita u visoko obrazovanje, a u više gradova širom Makedonije Albanci su u više navrata prosvjedovali nezadovoljni presudom kojom su šestorica njihovih sugrađana osuđena na doživotnu kaznu zatvora za ubojstvo petorice mladih Makedonaca.

I u Albaniji su u više navrata održani prosvjedi predvođeni opozicijom pod navodima da premijer Edi Rama nije ispunio obećanja dana u predizbornoj kampanji. Obećanja se odnose na besplatnu legalizaciju, otvaranje 300 tisuća radnih mjesta, ukidanje PDV za račun za struju, besplatno liječenje i smanjenje poreza.

 

Početkom prosinca najava iz Rusije da će obustaviti projekt Južni tok s razočarenjem je dočekana u Srbiji. Srbija je iz proračuna za 2013. godinu za taj projekt planirala 75 milijuna eura, a isto toliko su sredstva koja su osigurano od Gazproma.

Nakon 68 godina u studenom je u posjeti Beogradu boravio albanski premijer Edi Rama, a u prosincu je u glavnom gradu Srbije održan je Treći Summit Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe (CEE). Posjeta Li Keqianga Beogradu je bila prva posjeta jednog kineskog premijera glavnom gradu Srbije nakon 28 godina.

Povijesni susreti u Beogradu

Sredinom listopada u Beogradu je boravio i predsjednik Rusije Vladimir Putin i to povodom proslave 70. godina od oslobođenja glavnog grada Srbije u Drugom svjetskom ratu.

Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj, pritvorenik Haaškoga suda (ICTY) zbog optužbi za ratne zločine, privremeno je početkom studenog zbog liječenja oslobođen pod uvjetom da ne dolazi u kontakt sa svjedocima ili žrtvama te da se vrati na sud nakon što ga se pozove. Zbog svojih poruka na organiziranim mitinzima i istupa u javnosti, hrvatske vlasti su zatražile od Haaškog tribunala njegovo vraćanje u Sheveningen.

U lipnju Europska komisija je Albaniji dodijelila status kandidata, nakon pet godina od podnesene aplikacije (2009. godine). U posjeti Albaniji u rujnu je boravio i papa Franjo.

Nakon 22 godine na Dan Europe, 9. svibnja, u Sarajevu je otvorena obnovljena zgrada Vijećnice. Vijećnica je zapaljena 25. kolovoza 1992. i tada je uništeno blizu dva milijuna knjiga.

Sredinom srpnja u Dubrovniku je održan sastanak predsjednika država jugoistočne Europe na kojem je prisustvovala i njemačka kancelarka Angela Merkel. Skup je nastavak dijaloga predsjednika zemalja jugoistočne Europe koji je u ovom formatu započeo u Zagrebu 1. srpnja 2013. godine, odnosno prvog dana hrvatskog članstva u EU, a nastavljen je sastankom na Brdu kod Kranja 25. srpnja iste godine s francuskom predsjednikom Francoisom Hollandeom.

Izbori bez vlasti

Krajem kolovoza nastavljeni su razgovori u Berlinu, a početkom studenog rezultirali su pismom ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, Phillipa Hammonda i Franka-Waltera Steinmeiera, aktivnosti poznatijih kao britansko-njemačka inicijativa kojom je predložen novi pristup za BiH kako bi se deblokirao proces europskih integracija.

Krajem kolovoza u Cavtatu pored Dubrovnika održan je susret premijera BiH, Hrvatske, Crne Gore i Albanije na kojem je dogovorena izgradnja Jadransko-jonske autoceste.

Opći izbori održani su u Bosni i Hercegovini u listopadu, gdje osim u bh. entitetu RS, uspostava niti jednog nivoa izvršne vlasti još uvijek nije okončana.

Početkom prosinca Kosovo je dobilo novu vladu i to nakon šest mjeseci od prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani 8. lipnja.

Anadolija