Published On: Thu, Aug 2nd, 2012

BALKAN: Sve manje Srba i Hrvata, više Bošnjaka, Crnogoraca i Makedonaca, natalitet na Kosovu raste

Sudeći prema službenim statistikama, stanovništvo nekada najmnogoljudnijih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije stalno se smanjuje Nacionalne statistike Republike Srbije i Republike Hrvatske, najmnogoljudnijih zemalja bivše Jugoslavije, ali i nacionalno najhomogenijih, govore da se obje te zemlje suočavaju s vrlo ozbiljnom stopom negativnog prirodnog priraštaja.

Srbija,  u kojoj je na kraju 2010. godine, što je posljednji službeni statistički podatak o broju stanovnika objavljen u toj zemlji, živjelo 7.241.295 stanovnika, u toj godini je imala negativan prirodni priraštaj od 4,8 posto. Taj trend je nastavljen prošle i ove godine. Stoga ne čudi što je u ekpozeu prilikom imenovanja nove Vlade Srbije, srbijanski premijer Ivica Dačić, najavio da će jedan od prvih zadataka njegove administracije biti hvatanje u koštac s bijelom kugom.

Istovremeno, druga po brojnosti žitelja među zemaljama bivše Jugoslavije, Hrvatska, koja je u 2010. imala 4.418.000 stanovnika, bilježi negativan prirodni priraštaj od 2 posto.

Negativnom trendu rasta populacije nije izbjegla ni BiH, treća po brojnosti zemlja u regiji, s procjenom od oko 3.839.737 stanovnika. BiH u 2010. godini bilježi negativan prirast stanovništva od 0,4 posto, s tim što je u Republici Srpskoj stopa negativna, a u Federaciji BiH pozitivna.

Republika Srpska ima negativan prirodni priraštaj posljednjih deset godina. Statističari u RS-u tvrde kako se broj stanovnika tog entiteta iz godine u godinu smanjuje za broj žitelja jedne manje općine, poput Berkovića ili Istočnog Starog Grada, odnosno za oko tri tisuće.

Republika Srpska u posljednjem desetljeću bilježi negativan prirodni priraštaj. Prošle godine stanovništvo RS-a, koja ima oko 1,4 milijuna stanovnika, smanjivalo se po stopi od 2,9 posto.

U Federaciji BiH je stanje značajno drugačije. Prema službenoj procjeni, u FBiH živi oko 2,3 milijuna stanovnika i još uvijek se bilježi blagi porast broja stanovnika po stopi od 0,6 posto (podatak iz 2011.). Pozitivan prirodni priraštaj je, po posljednjim podacima, u Tuzlanskom kantonu, Sarajevski nekoliko godina unazad ima negativan trend, dok je primjerice u Bosansko-podrinjskom kantonu (Goražde) prošle godine zabilježen „europski prosjek”, odnosno nulta stopa prirodnog priraštaja.

Rezultate službene statistike potvrdila je i analiza Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda, koji u jednom od posljednjih izvještaja zaključuje kako „BiH nakon 2010. godine ulazi u duže razdoblje negativnog prirodnog priraštaja”.

To potkreljuju i podaci da je prirodni priraštaj u prvim poslijeratnim godina u BiH bio pozitivan, te je njegova stopa u 1996, prvoj poslijeratnoj godini iznosila oko pet posto. U tijeku 2008. dolazi do pada broja živorođene djece u BiH, a istovremeno povećava se broj umrlih te je u toj godini stopa prirodnog priraštaja jednaka nuli, što znači da je u godini kad je svijet, Europu, pa i BiH zahvatila globalna ekonomska kriza, stanovništvo BiH stagniralo.  Nakon te godine, trend prirodnog priraštaja je negativan s tendencijom pada. Tako je s 2,4 posto u 2000. godini, priraštaj stanovništva BiH, deset godina nakon toga, pao za čak dva postotka.

Za razliku od Srbije, Hrvatske i dijela BiH, Kosovo, Crna Gora i Makedonija su, prema statističkim pokazateljima, zemlje rastuće populacije. S procjenom broja stanovnika od oko 1,7 milijuna, Kosovo je po posljednjem službenom podatku iz 2010. godine, imalo  prirodni priraštaj od čak 12 posto.

Postotak živorođenih u odnosu na broj umrlih u Crnoj Gori tijekom 2010, zemlji s najmanjim brojem stanovnika od svih zemalja na području bivše Jugoslavije, bio je veći za 2,9 posto. Dok je stopa prirodnog priraštaja u Makedoniji u istom razdoblju iznosila 1,6 posto. Iako još imaju pozitivan trend, Makedonci i Crnogorci zadnjih godina bilježe usporen prirodni priraštaj stanovništva. Tako je priraštaj u posljednjem desetljeću u Makedoniji smanjen za čak dva posto, jer je 2001, u odnosu na 1,6 posto u 2010, iznosio čak 3,6 posto. (Anadolija)