Published On: Mon, Dec 24th, 2012

Badnji je dan

Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice Badnja večer, bogati su božićnim običajima i folklornim sadržajima.
Upravo s bdijenjem povezan je niz običaja: unošenje drva “badnjaka” koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim božićne svijeće, redovito povezane trobojnicom. Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, te unošenjem badnjaka i slame kad – u nekim krajevima – domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer”! Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”
Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: “Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!” Odgovor glasi: “Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!” U dijelu Slavonije čestitari na Badnju večer ulaze u kuću i govore: “Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva”, a odgovara se: “I vi živi i zdravi bili!” Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
Badnjak u gradu, naravno, sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice te pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripremljenu večeru. Sudjelovanje na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih hrvatskih katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića.
Nakon svih različitih običaja i tradicije bdjena u iščekivanju polnoćke najvažnije je sudjelovanje na polnoćki. Takvo božićno slavljenje badnje večeri toliko je općenito kod svih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Ono je drago i onim ljudskim dušama koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune zrelosti. Božić i njih dosiže, a božićno čestitanje je izraz da prihvaćaju kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i čovjeku.