U Memorijalnom kompleksu “Kovači” 6. travnja bit će svečano otvorena tekija pod nazivom “Balkanski mevlevijske-istraživački centar”.
– Cilj izgradnje tekije je da se u gradu Sarajevu vrati mevlevijske red, a 6. travnja predviđeno je otvaranje tekije – rekao je u izjavi za Agenciju FENA Velija Kukuruzović iz Udruženja za propagiranje i očuvanje kulture, građevina i historijskog naslijeđa Osmanske civilizacije “Hadži Mujaga”. Na pitanje da li u Sarajevu službeno ima Mevlevija, rekao je da ih je uvijek bilo, ali s rušenjem prve Mevlevijske tekije, službeno je ukinut derviški red. Međutim, Mesnevija se nikada nije prestala kazivati, “a očekuje se da će uslijediti i službeno priznanje derviškog reda Mevlevija”. I iz Općine Stari Grad potvrdili su Agenciji FENA kako je cilj da se Sarajevu vrati derviški red koji je ovdje egzistirao stotine godina. Nakon odlaska Osmanlija sa ovih prostora i dolaska Austro-Ugarske, kada je nova vlast uređivala katastar grada, upravo mevlevijske tekija je bila prva koja je upisana u katastar ali je i ona kasnije srušena. Iako ima i oprečnih mišljenja o izgradnji tekije na Kovačima jer je tu šehidsko mezarje, a već postoji tekija na Bentbaši, koju treba renovirati, iz Općine Stari Grad su potvrdili kako je inicijativa za gradnju tekije pokrenuta davno i to na mjestu gdje je i bila sagrađena, na Bentbaši, ali pošto se tu nalazi saobraćajnica i arheološke iskopine, to nije bilo moguće.
Nije bila prihvatljiva ni varijanta gradnje tekije s druge strane, u Babića bašči jer je bilo preskupo izmještanje baraka koje se tu nalaze. Najprihvatljivija je bila treća opcija, a to je gradnja replike mevlevijske tekije, na Kovačima. Nurudin Džiho, direktor Fonda KS za zaštitu i održavanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida, za FENU je izjavio da je izgradnja tekije u skladu sa Regulacionim planom koji je donešen 1998.godine – Kada se završi izgradnja, tekija će se uknjižiti u vlasništvo Fonda memorijala, ali će tekija biti ustupljena mevlevijske tarikatu – pojasnio je Džiho. Sarajevski Stari Grad i turski Seldžuk su pobratimljene općine i iz te suradnje potekla je inicijativa izgradnje tekije na Kovačima koju financira Seldžuk, ali najveći doprinos izgradnji dao je počasni konzul BiH u Konji, Ercan Uslu. Sredstva za izgradnju tekije osigurala je Općina Seldžuk koja projekt implementira putem TIKE. Za izgradnju tekije izdvojeno oko 700.000 KM, a Općina Seldžuk će izdvojiti i 300.000 KM za uređenje interijera tekije.
Turski putopisac Evlija Čelebija prilikom svoje posjete Sarajevu napisao je: “mevlevijske tekija – na obali rijeke Miljacke, na mjestu poput raja, nalazi vakuf tekija Dželaluddina Rumija. Tekija ima semahanu, mejdan-odaju, sedamdeset do osamdeset sobica za siromahe, mahfil za mutribe (tekijske svirače), imaret (kuhinju) i blagovaonicu. Šejh ove tekije je učen čovjek čija se molba (kod Boga) uslišava. Nej-baša (starješina svirača naja) ove tekije derviš Mustafa odličan je kaligraf. “Inače, derviški mevlevijske red je nastao poslije smrti Mevlane Dželaluddina Rumija.
Pripadnici ovog tarikata prepoznatljivi su i po svom plesu “sema”, tijekom kojeg kružeći slave i veličaju Boga. Iz Konje se ovaj red proširio po cijeloj Turskoj i dijelovima zapadne Azije. Pod mesnevihanstvom se podrazumijeva derviška tradicija javnog, u okviru derviškog reda, čitanja i tumačenja Rumijeve Mesnevije, a mesnevihan je osoba koja kazuje Mesneviju. Rumijeva Mesnevija, jedno je od najvažnijih književnih ostvarenja islamske gnoze ili tesavvufa, a imalo je temeljnu ulogu u širenju sufijske misli. Najznačajniji mesnevihan u BiH bili su Reis Džemaludin Čaušević, Hadžifejzulah efendija Hadžibajrić, Hadži hafiz Halid ef.. Hadžimulić i danas hadži hafiz Mehmed Karahodžić.
Post Views: 0
wpDiscuz