Published On: Pet, ruj 3rd, 2021

Azinović: Bosnića su naslijedili mladi koji imaju mnogo pratitelja na mrežama

“Paradoksalno je zapravo da ti ljudi koji su u zatvorima i u kampovima očekuju da ih vrate u Bosnu i Hercegovinu, kao da ih je država BiH poslala, a ne Bilal Bosnić i osobe iz tog miljea koje su poticale na tu vrstu aktivnosti“, istakao je Azinović.

Sveučilišni profesor Vlado Azinović komentirao je za N1 slučaj Bilala Bosnića koji je danas pušten na slobodu nakon što je odslužio kaznu zatvora od sedam godina zbog poticanja na terorizam. Azinović je bio vještak na suđenju u slučaju Bosnića te istakao kako se danas mnogo toga promijenilo otkako je Bosnić bio u zatvoru. Istaknuo je kako su ga naslijedili mladi ljudi koji imaju mnogo ljudi koji ih prate na društvenim mrežama.

O tome što bi se moglo očekivati od Bilala Bosnića nakon što je pušten iz zatvora Azinović je rekao da je jedini tko bi mogao dati odgovor na to pitanje sam Bilal Bosnić.

“Mi ne znamo njegove namjere i to će vrijeme pokazati. No, dosta se toga promijenilo u posljednjih sedam godina otkako je sklonjen s te scene na kojoj je nastupao. Tu sad ima dosta mladih koji su iskoristili sve ono što je Bosnić radio kao neko tko je prezentirao tu vrstu narativa u javnom prostoru, koji su zabavni, inteligentni, imaju socijalnu inteligenciju, dosežu do velikih broja mladih ljudi, imaju puno sljedbenika, imaju puno ljudi koji ih prate na društvenim mrežama. Pošto se naravno u tom poslu ne živi samo od zraka i od vode, vjerojatno su zanimljivi ljudima koji to financiraju, tako da ne mislim da će Bilal Bosnić po automatizmu biti neprikosnoveni vođa zajednice koje je bio na čelu prije sedam godina“, komentirao je Azinović za N1.

Što je s bh. državljanima u sirijskim kampovima?

Rekao je i da naše agencije procjenjuju da se negdje oko 30-ak žena i 70, 80 djece i 20-ak muškaraca još uvijek nalaze ovdje u zatvorima i sabirnim centrima, s tim što imamo jednu grupu muškaraca, žena i djece koji su na slobodi u pokrajini Idlib.

“Paradoksalno je zapravo da ti ljudi koji su u zatvorima i u kampovima očekuju da ih vrate u Bosnu i Hercegovinu, kao da ih je država BiH poslala, a ne Bilal Bosnić i osobe iz tog miljea koje su poticale na tu vrstu aktivnosti“, istakao je Azinović.

Odgovarajući na pitanje da li institucije BiH pokušavaju riješiti taj problem Azinović je istaknuo da tu ima više problema.

“Prije svega, ti se ljudi nalaze na međunarodno nepriznatom teritoriju. To je teritorij u sjeveroistočnoj Siriji koja je pod kontrolom nepriznate Kurdske uprave. BiH nema diplomatske odnose s tom tvorevinom, tako da je teško uspostaviti neku vrstu ravnopravnog dijaloga i komunikacije. Također, postavlja se i pitanje njihovog tranzita. Kada su 19. prosinca 2019. vraćeni u prvoj grupnoj deportaciji šest žena, sedam muškaraca i 12 djece tu je bila velika međunarodna operacija uz pomoć naših partnera koji više nisu u Siriji. Tako da je to dosta komplicirana situacija i nisam siguran da će se ona provesti u skorije vrijeme. Mislim da još uvijek ne postoji ni politički konsenzus oko toga. Kada se radila prva grupna deportacija imali smo odluku Vijeća ministara i konsenzusom odluku sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine da se ta grupa može vratiti. U političkom kontekstu u kojem mi danas živimo, ta vrsta konsenzusa, makar i u ovako jednom osjetljivom pitanju, čini mi se da je neostvariva“, naglasio je Azinović za N1.

Bosnić odslužio najveću kaznu

Govoreći o kaznama za borce koji su se vratili sa stranih ratišta kazao je da je represivni sistem pokazao učinkovitost, da je dosta ljudi optuženo, izvedeno pred sud, ali da je prosječna zatvorska kazna za osobe koje su odlazile u Siriji u Bosni i Hercegovini 26 mjeseci. Kako ističe Azinović, to je koliko on zna, najniži prosjek u Europi kada se radi o presudama ovakve vrste.

“Bilal Bosnić nije išao u Siriju, već je poticao da drugi idu u Siriju. Odslužio je najvišu kaznu koja je izrečena u trenutku kad se trebalo najjače postaviti prema toj vrsti izazova. Tako da je kazna imala i sankcionirajući dio, ali isto tako bila je i upozorenje onima koji su namjeravali krenuti ili poticali druge da krenu u Siriju, da će država to sankcionirati“, poručio je.

Azinović je kazao i da se ratna dinamika u Siriji promijenila, da se više nije fizički moglo ući u Siriju, ali da je odgovor naših agencija bio jako dobar i da je doprinio da se odvraćaju ljudi od takvih vrsta avantura.

Poticanje na terorizam i podrška ISIS-u

Podsjetimo, Husein Bilal Bosnić pušten je danas na slobodu nakon odslužene kazne zatvora u Vojkovićima.

Bosniću je 2016. potvrđena presuda kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam, te organiziranja terorističkih grupa.

Njemu je prvostupanjska presuda izrečena krajem 2015. godine kada je proglašen krivim da je 2013. i 2014. držao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj grupi u takozvanoj Islamskoj državi.

Bosnić je uhićen u rujnu 2014. godine u velikoj policijskoj akciji pod nazivom “Damask”, zajedno s dvadesetak pristalica. Svi su privedeni pod sumnjom da su bili članovi mreže koja je novačila mladiće iz BiH za sudjelovanje u oružanim sukobima u Siriji i Iraku na strani terorističkih skupina poput takozvane Islamske države i Fronte al-Nusra.

guest
nije obvezno
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
14.7K
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x