Published On: Sub, ruj 25th, 2021

Arnela Zorlak, osnivačica i vlasnica prvog Genetičkog savjetovališta u BiH

Genetičko savjetovalište koje se već smatra medicinom 21. stoljeća, predstavlja personaliziranu medicinu, a genetičari se nerijetko nazivaju ‘lovcima na teška zdravstvena oboljenja’.


Osnivačica i vlasnica prvog Genetičkog savjetovališta u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Genetika” Arnela Zorlak u razgovoru za Fenu je objasnila čime se bavi genetičko savjetovalište, kome je namijenjeno, ali je govorila i o razvoju genetike kao znanosti u BiH.

Ona naglašava da ta vrsta savjetovališta unosi revoluciju u biomedicinske oblasti u Bosni i Hercegovini te se pojedinci kroz personaliziran pristup, genetičko savjetovanje i širok spektar genetičkih analiza, mogu pobliže informirati o svojoj genetskoj osnovi te u skladu s tim, odabrati ispravan način života, poboljšati njegovu kvalitetu te sebi osigurati što bolje zdravlje i kondiciju.

Postoji velika potreba za genetičkim savjetovalištem u BiH

– Nakon povrataka u BiH odlučila sam da osnujem savjetovalište iz želje da uključim genetiku u bh. zdravstvo, jer je u europskom i svjetskom zdravstvenom sistemu to već normalna procedura – rekla je Zorlak.

Nažalost, dodaje ona, postoji velika potreba za genetičkim savjetovalištem u BiH, jer veliki broj ljudi treba pomoć genetičara u liječenju mnogih bolesti.

Objašnjavajući šta je genetičko savjetovalište, Zorlak tvrdi da, pored mnogih definicija, općeprihvaćena i vjerojatno najpoznatija definicija glasi da je genetsko savjetovanje proces komunikacije koji se bavi problemima ljudi vezanim za pojavu ili rizik pojave genetičkih poremećaja u porodici.

Taj proces je pokušaj jedne ili više posebno obučenih osoba da pomognu pojedincu ili porodici da shvati medicinske činjenice, uključujući i dijagnozu, vjerojatni tok bolesti i mogućnost liječenja, da razumije način na koji nasljedstvo utječe na razvoj bolesti, kao i rizik ponovnog javljanja kod određene osobe u obitelji ili da shvati sve mogućnosti koje su mu na raspolaganju s obzirom na prisutan rizik.

Zorlak ističe da genetičko savjetovalište pokušava da iskoristi genetičku informaciju na osmišljen način koji će promicati zdravlje, smanjiti psihološki stres i povećati osobnu kontrolu, zatim da izabere način djelovanja koji mu se čini primjerenim s obzirom na rizik, obiteljske planove, etička stajališta te da djeluje u skladu s vlastitom odlukom, kao i da se što bolje prilagodi bolesti koja je zahvatila obitelj i riziku ponavljanja koji bolest sa sobom nosi.

Genetičko savjetovalište

– Ako je osoba već nositelj neke mutacije, mi otkrivamo šta ta mutacija može da prouzrokuje, na koji način se klinička slika može prikazati i koje oboljenje se može razviti – pojasnila je Zorlak.

Kao primjer izdvojila je karcinom dojke.

– Ako su nam tetka, nana i sestra bolovale od karcinoma dojke, onda genetičar može da izračuna vjerovatnoću ili rizikofaktor razvoja karcinoma kod osobe koju savjetujemo – kazala je.

Naredni korak je izlaganje opcija, odnosno da se napravi plan pregleda i tretmana.

– Svaka mutacija na genu daje jednu vrstu fenotipa, odnosno načina ispoljavanja, na osnovu čega možemo ustanoviti kako postupati dalje u liječenju, u slučaju da je već došlo do oboljenja ili učestalosti pregleda ako nije – naglasila je.

Zorlak podvlači da svakodnevno surađuje sa stručnim timom koji djeluje u poljima prenatalne dijagnostike, onkogenetike, farmakogenetike, nutrigenetike i drugih srodnih oblasti, kako bi pacijentima omogućili personaliziran pristup pri rješavanju slučajeva, što garantira uspjeh, s obzirom na to da jedino taj pristup pojedincu može s velikom točnošću donijeti rezultate u tretiranju genetičkih oboljenja ili preveniranju, ali i generalno, doprinijeti sretnom i dugovječnom životu.

Pojasnila je da je savjetovalište “Genetika” ujedinilo stručnjake iz Njemačke, Amerike, Balkana, a sve zbog jednog cilja, da genetičkim konzultacijama i analizama pružiti šansu svakom pojedincu da u potpunosti iskoriste potencijal svoga tijela i organizma, ali i da preveniraju nastanak različitih genetskih oboljenja koja nedvojbeno zahtijevaju poseban pristup i promjene životnog stila pojedinca, kao i ljudi u njegovom okruženju.

Pomoć i za parove koji ne mogu ostvariti potomke

Zorlak također kaže da pomažu i parovima čijim su potomcima prenatalnim testiranjem uspostavljene dijagnoze određene kromosomske aberacije, ili koji su rođeni s kongenitalnim anomalijama i genetskim oboljenjima, da na odgovarajući način poboljšaju kvalitetu života djeteta, te da u što većoj mjeri uživaju u ulozi roditelja.

– Parovi koji ne mogu ostvariti potomke, često zaborave da provjere šta se događa na molekularnom nivou, a upravo se u većini slučajeva na tom nivou krije odgovor na neuspjele trudnoće – kazala je.

Također je dodala da ih posjećuje veliki broj pacijenata koji boluju od trombofilije, zatim onkološki pacijenti kojima mogu preporučiti targetiranu terapiju ili da se provjeri da li je određena vrsta karcinoma nasljedna.

– Nažalost, mnogo radim i s djecom, jer postoji veliki broj sindroma koji se ne mogu lako ustanoviti – dodaje Zorlak.

Naglasila je da u biti genetičar na osnovu varijante mutacije može ustanoviti na koji način će se mutacija ispoljiti te da to neće možda biti standardna klinička slika, ali da mogu upozoriti pacijenta da obrate pažnju na određeni segment.

U BiH postoji, kako je navela Zorlak, veliki broj dobro opremljenih laboratorija, ali su dosta limitirane te iz tog razloga uzorke šalje na analizu u laboratorije van BiH s kojima ima već ugovorenu suradnju.

Na kraju je zaključila da u BiH ima jako dobrih genetičara, ali da je problem što se vrlo malo ulaže u znanost.

0 0 glasovi
Article Rating
3 Comments
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
3
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x