Published On: Pet, velj 21st, 2014

ARHIV BIH: Talijanski stručnjaci spašavaju arhivsku građu koja je zapaljena tijekom demonstracija

Talijanski stručnjaci utvrdili su veliku štetu na arhivskoj građi koja je zapaljena 7. veljače tijekom prosvjeda u Sarajevu kada je gorjela zgrada Predsjedništva BiH u kojoj je smješten Arhiv BiH.

Stručnjaci Središnjeg instituta za restauraciju i konzervaciju arhivske i književne baštine ovih dana borave u glavnom gradu BiH kako bi utvrdili štetu i ponudili Arhivu BiH svoju pomoć. Oni su preporučili hitno sušenje svih dokumenata koji su skvašen tijekom gašenja vodom.

“Razmjere štete se još uvijek utvrđuju. U tijeku je iznošenje nakvašene i izgorjele građe i svakodnevno imamo radosne i razočaravajuće trenutke. Stradala je originalna arhivska građa i najvrednije što smo imali u depou jedan”, kazao je direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović.

Talijanski stručnjaci stigli su u Sarajevo zahvaljujući UNESCO-u.Kako su kazali, ovo je čin solidarnosti.

“Ovo je jedan od ključnih trenutaka da spasimo ono što se može spasiti”, kazao je Siniša Šešum iz UNESCO-a.

Ambasador Italije u BiH Ruggero Corrias kaže da je požar u zgradi Arhiva BiH je bio kolateralna šteta koja je sa svom ostalom štetom.On je izrazio žaljenje što se ovo dogodilo tijekom mirnih demonstracija koje su imale svoj razlog.

“Ima dosta toga što može biti spašeno. Došli smo sa skromnošću, poniznošću i entuzijazmom kako bismo podijelili preporuke koje treba odmah poduzeti, a koje će omogućiti da se sačuva veliki dio arhivske i historijske građe koja je bila pogođena, pogotovo vodom”, kazao je Corrias.

Kako je kazao Eugenio Veca iz Središnjeg instituta za restauraciju i konzervaciju arhivske i knjižne baštine iz Rima, voda je oštetila materijale koji u trenutku požara nisu bili zahvaćeni vatrom.

“Usredotočili smo se na materijale koji su skvašen vodom. Treba izbjeći da se desi jedan novi problem, a to je da papirni materijal koji je nakvašen vodom da se izbjegne infekcija tih dokumenata. Drago nam je što su i drugi stigli kako bi spašavali arhiv” , kazao je Veco.

Njegova kolegica Maria Carla Sclocchi kaže da dobro poznaju proces sušenja građe i pojave plijesni.

“Nakon sušenja, polako ćemo skidati prašinu s dokumenata. Što se tiče dokumenata zahvaćenih paljevinom, na njih se još uvijek nismo fokusirali. Proces sušenja će biti jako dug i treba biti strpljiv”, kazala je ona.

Direktor Arhiva BiH se nada da će posljednja dešavanja pobuditi veću zainteresiranost vlasti o arhivskoj građi-

“Oni koji govore da dio građe Arhiva BiH nije uništen, nisu bili tu. Ukoliko ne vjeruju, volio bih da dođu i provjere. Građa u depou bila je jedna od najbolje čuvanih. Arhivu je potrebna namjenska zgrada sa svom opremom. Mi ne bježimo od naše odgovornosti ukoliko je ima “, kazao je Zahirović.

On je dodao da će proces restauracije i utvrđivanja štete trajati najmanje tri godine.