Published On: Wed, Oct 7th, 2015

»Arapski turisti« našli način kako da se trajno nastane u BiH

SARAJEVO – Zakonskim ograničenjima Arapi koji dolaze u BiH doskočili su tako što otvaraju firme preko kojih kupuju zemljište i objekte, a potom ih zatvaraju. O tome odakle im kapital, kako posluju i što rade u BiH malo tko zna.

Uz huk Bosne koja izvire podno Igmana, i dječiju graju na ćilimčićima i dekicama na sarajevskom izletištu Vrelo Bosne, sjede muškarci i žene, očito arapskog podrijetla. Oduševljenje često podijele i na društvenim mrežama, predstavljajući jedan od bisera BiH svojim sunarodnjacima.

Ma kako zvučalo, slika i nije idilična. Daleko je od one da bogati arapski turisti Bosnu i Hercegovinu vide kao privlačnu destinaciju u koju dolaze da ostave novac i uživaju u prirodnim ljepotama.

U posljednjih nekoliko godina, ti turisti su pronašli način da se trajno nastane u BiH kupivši tako ogromne površine zemlje, ali i kuće oko Ilidže, ali i brojnih drugih dijelova BiH.

Obilaze atraktivna izletišta i planine, a onda mjerkaju i kupuju. Obećava se gradnja velelijepnih vila, resorta, a nekada čak ni to. Ne bira se je li riječ o poljoprivrednom zemljištu, niti da li se lokacija nalazi daleko od grada, niti u kojem je dijelu BiH.

Najviše im, čini se, prija okolina Sarajeva gdje su pokupovali imanja na području Ilidže, Hadžića, Vogošće, Srednjeg, a ne smeta im ni Srednja Bosna, ni područje Hercegovine …

Tako su najavili gradnju luksuznog resorta u Oseniku nadomak Sarajeva, sa oko 160 objekata i umjetnim jezerom. Prvobitno najavljivana kao investicija od 200 milijuna eura spala je na oko 25 milijuna. I oko 2,5 milijarde eura vrijedan projekt najavljen je u općini Trnovo, čiji načelnik Ibro Berilosmatra kako se radi o izuzetno dobrom poslovnom potezu.

“Građevinska operativa u naredne četiri godine će biti sva uposlena sa područja sarajevskog Kantona, ai šire, sa područja cijele BiH jer se radi o ogromnim investiranjima. Ovo je projekt od oko 40.000 ležaja. To je grad od 40.000 stanovnika. Ovi kapaciteti trebaju se grade na površini od oko 12 hektara zemlje “, kaže Berilo.

Agencije za promet nekretninama cvjetaju zahvaljujući bogatim investitorima, ali nisu svi sretni činjenicom da se oko njih grade zatvorena naselja. Tako je i sa općinom Kiseljak čiji je načelnik,Mladen Mišurić Ramljak, medijima kazao da dozvole tamo gdje ne postoji plan za gradnju neće davati, bez obzira na to koliko je bogat investitor, ali i da postoji strah.

“Uvijek se birao susjed, jer vam nije bilo svejedno tko će vam biti susjed. Znate li što se događa u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju svijet, terorizam ili bojazan ljudi – taj strah je opravdan”,navodi Mišurić Ramljak.

O tome da je Bosna i Hercegovina preplavljena Arapima kojima se velikodušno prodaje imovina, govorio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ističući da je krajnji cilj da se što više islamizuje BiH, procjenjujući da će doći i do pola milijuna Arapa.

I bivši ministar beznjednosti BiH Fahrudin Radončić upozoravao je na ovu pojavu, mada ne u broju koji je spominjao Dodik.

“Ima istine u tome da netko želi dovođenjem stranog stanovništva islamizira BiH, mada ne u tolikom broju, niti će to itko dozvoliti. U okolici Sarajeva se priprema gradnja naselja za oko 20.000 ljudi koji su porijeklom iz Kuvajta ili tih zemalja, i ​​to je mnogo manje od cifre koju je spomenuo gospodin Dodik. Mi trebamo biti otvorena zemlja, ali također treba provoditi zakone “, ističe Radončić.

Nitko ne zna koliko se točno objekata nalazi u vlasništvu građana arapskog svijeta, niti kako su do njih došli, tim prije što veliki broj državljana iz ovih zemalja legalno ne može posjedovati nekretninu u Bosni i Hercegovini.

“Tako, recimo, nema reciprocitet za Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Katar i Bahrein. Dakle, nema uspostavljen reciprocitet državljana tih zemalja uspostavljen između Bosne i Hercegovine za stjecanje prava vlasništva, dakle, uknjiženje, kupnju i tako dalje. Vjerovatno, strani državljani idu u osnivanje privrednih društava tvrtki koje mogu biti vlasnici kao pravne osobe “, pojašnjava Muhamed Mujagić iz Službe za poslove sa strancima BiH.

Zakonskim ograničenjima doskočili su tako što otvaraju firme preko kojih kupuju zemljište i objekte, a potom ih zatvaraju. O tome odakle im kapital, kako posluju i što rade u BiH malo tko zna.

Služba za poslove sa strancima je ukazivala na ovu pojavu, te čak i neke od njih provjerila, utvrdivši da oko polovice više nema.

“Ono što je vrlo bitno reći jeste da stranac kao fizička osoba ne može imovinu uknjižiti na sebe, ali je može uknjižiti na pravna osoba. Nakon pet godina boravka taj stranac automatski pokloni, odnosno njegova tvrtka pokloni, imovinu samom sebi i on ostvaruje mogućnost da poslije pet godina to uknjiži na fizička osoba. To je jedan trend. Mi smo vršili odgovarajuće provjere za preko sto subjekata na području Kantona Sarajevo iu narednom razdoblju će se iskristalizirati te neke stvari da se vidi upravo taj segment načina kupnje i načina isplate tog novca – je li to preko njihovog poslovanja žiro računa i slično “, navodi Rade Kovač iz Službe za poslove sa strancima BiH, te dodaje:

“Imate situaciju, ono što sa sigurnošću znamo, da stranac uopće ne dođe u Bosnu i Hercegovinu, nemamo ga evidentiranog u našim bazama, nema odobren boravak u BiH, a desi se da njegovo pravna osoba ima nekretninu u Bosni i Hercegovini i to veće vrijednosti “.

Građani u mjestima na kojima komšije iz arapskog svijeta grade svoje zatvorene oaze nisu pretjerano oduševljeni.

Zasjenjeni pričom o velikim investicijama bh. vlasti ne razmišljaju o tome da se potezima koje povlače odobravajući gradnju stambenih naselja, zapravo, prodaje dio države. Uknjižavanje imovine tako postaju njezini legalni vlasnici, a ministar pravde Federacije BiH Mate Jozić, u čijoj su nadležnosti imovinsko pravni odnosi, nema odgovor.

“To jeste pojavni oblik i zajedno s kolegama iz Geodetsko-imovinsko pravne službe napisat ćemo jednu informaciju prema Vladi. Vlada će na temelju te informacije zauzeti stajalište vezano za tu problematiku koja je prisutna u posljednje vrijeme na prostoru FBiH. Moramo pokupiti svu dokumentaciju iz općina gdje se pojavljuju i to je proces. Ono što dođe u Ministarstvo pravde mi to odgovaramo, a ne znamo što još uvijek rade “, kaže Jozić.

Za to vrijeme na mjestima koja su najatraktivnija za kupnju, arapski je postao drugi jezik. Od obavještenja o prodaji stanova do cijene kebaba – sve je na arapskom, te sve podređeno investitorima. A oni ulažu samo u vlastiti komfor.