ANKETIRALI SMO PRAVNE AUTORITETE S ISTIM PITANJEM: Daju li Bonske ovlasti pravo Visokom predstavniku da zadire u Zakone? Odgovor je za sada zapanjujući!

U nastojanju da konačno rasvijetlimo jednu od ključnih pravno-političkih dilema u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini, kontaktirali smo pravne i semantičke stručnjake iz gotovo svih zemalja Europske unije, zatraživši njihovo stručno mišljenje o stvarnom dosegu tzv. Bonskih ovlasti Visokog predstavnika. Fokus analize bio je isključivo na točki 2. Bonske deklaracije iz 1997. godine, a stručnjacima je postavljen zadatak da procijene:

Semantički opseg ključnih formulacija u toj točki (a, b, c),

I kontekstualnu logiku – je li uopće politički i pravno bilo moguće da već 1997. godine međunarodna zajednica dodijeli Visokom predstavniku ovlasti koje bi nadilazile suverenu zakonodavnu moć Parlamentarne skupštine BiH.

U objašnjenju upućenom ekspertima naglašeno je da se Deklaracija odnosi na razdoblje samo dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, te da bi bilo krajnje neuvjerljivo i suprotno međunarodnim normama da zemlje članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) tada pristanu na to da jedan neizabrani međunarodni činovnik suspendira temeljno pravo naroda BiH – pravo da sami donose zakone kroz svoj parlament.

Pojasnili smo im da bi takva interpretacija Bonskih ovlasti automatski značila da je PIC, uključujući članice UN-a, de facto suspendirao suverenitet BiH, što je osnovni pravni uvjet za članstvo svake zemlje u Ujedinjenim narodima.

Zatražili smo da mišljenje bude stručno, hladno, tehnički i pravno precizno, bez političkih komentara i bez tumačenja bilo kakve interpretacije “dobre volje” Visokog predstavnika. Fokus je bio isključivo na jeziku dokumenta, strukturi rečenica, kontekstu godine 1997. i temeljnim principima međunarodnog prava.

Mail identičnog sadržaja poslali smo na najeminentnije adrese za semantiku prava, međunarodno pravo i ustavno pravo,u svakoj od ovih zemalja.

Predmet: Pravno tumačenje: Daju li tzv. Bonske ovlasti Visokom predstavniku pravo na donošenje zakona u BiH?

Poštovani,

nadamo se da ste dobro i srdačno vas pozdravljamo iz Bosne i Hercegovine.
Ovim putem vam se obraćamo kao dio nezavisne građanske inicijative koja provodi analizu pravnih i semantičkih granica tzv. “Bonskih ovlasti” dodijeljenih Visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini, u okviru sastanka Vijeća za implementaciju mira (PIC) održanog 1997. godine u Bonnu.

Naš cilj je prikupiti stručno i akademski utemeljeno mišljenje pravnih i semantičkih stručnjaka iz cijele Europe na jedno ključno pitanje:

Daje li tekst Bonske deklaracije iz 1997. godine — konkretno točka 2 — Visokom predstavniku ovlast da donosi, nameće ili mijenja zakone u pravnom poretku Bosne i Hercegovine?

Ljubazno vas molimo da se u svom odgovoru fokusirate isključivo na semantičku konstrukciju izvornog teksta, kao i na pravno-politički kontekst 1997. godine – samo dvije godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Posebno je važno razmotriti bi li tada bilo pravno i politički zamislivo da PIC oduzme zakonodavnu nadležnost Parlamentarnoj skupštini BiH i preda je neizabranom međunarodnom dužnosniku. To bi značilo da je BIH izgubila osnovni uvjet kod svog prijema u Ujedinjene narode  – suverenost u donošenju Zakona i upravljanja državom kroz predstavničku demokraciju i zakonodavnu vlast.

Poštovani, pred Vama je Cjeloviti tekst točke 2 Bonskih zaključaka (1997). Točka 2. donešena je od strane Političkog tijela koji nikada nije prošao pravnu proceduru niti je unešen u Ustavni poredak BIH. No ako pretpostavimo da jeste i da ove ovlasti doista imaju pravnu snagu, molimo vas da na potvrdite ili negirate da li se u točkama a) b) i c) doista daju ovlasti Visokom predstavniku da mijenja ,donosi ili ukida zakone u BIH?

TEKST BONSKIH OVLASTI U KOJEM SE VISOKOM PREDSTAVNIKU DAJU PROŠIRENJA:

2. Vijeće pozdravlja namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlaštenja u regiji u vezi s interpretacijom Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog sporazuma, s ciljem olakšanja rješavanja poteškoća donošenjem obvezujućih odluka, kada to on smatra potrebnim, o sljedećim pitanjima:

a) Vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija.

b) Privremene mjere koje stupaju na snagu kada se strane ne mogu dogovoriti, i koje ostaju na snazi dok Predsjedništvo ili Vijeće ministara ne donesu odluku u skladu s Mirovnim sporazumom u vezi s tim pitanjem.

c) Druge mjere radi osiguravanja provedbe Mirovnog sporazuma na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, kao i neometanog funkcioniranja zajedničkih institucija. Takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba koje obavljaju javnu službu ili dužnosnika koji neopravdano izostaju sa sjednica ili za koje Visoki predstavnik smatra da krše zakonske obveze iz Mirovnog sporazuma ili rokove za njihovu provedbu.

Molimo vas da odgovorite na sljedeća ključna pitanja:
Odnosi li se točka a) isključivo na tehničko-administrativna pitanja poput zakazivanja i vođenja sjednica zajedničkih institucija – te je li točna tvrdnja da ona ne daje nikakvu zakonodavnu ovlast Visokom predstavniku?

Odnosi li se točka b) isključivo na privremene mjere koje imaju svrhu premošćivanja institucionalnih zastoja – te ako je tako, je li točna tvrdnja da se privremene mjere ne mogu tumačiti kao trajni zakonodavni akti?
S obzirom da u toj točki stoji da mjere prestaju važiti čim Predsjedništvo ili Vijeće ministara donesu odluku, implicira li to da se radi o tehničkim rješenjima, a ne o zakonima koji bi se nametali mimo zakonodavnog tijela?

Odnosi li se točka c) – posebno s obzirom na nastavak rečenice (“takve mjere mogu uključivati aktivnosti protiv osoba…”) – isključivo na disciplinske i personalne mjere protiv dužnosnika, a ne na zakonodavne ili normativne akte?

Na temelju opće strukture, formulacije i vremena donošenja Bonskih zaključaka – je li pravno održiva tvrdnja da Visoki predstavnik ovim zaključcima dobiva ovlast da donosi ili mijenja zakone umjesto izabrane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine?

Vaš odgovor sa “Da” ili “NE” na pitanje jesu li bonskim ovlastima u konačnici dane ili nisu moći Visokom predstavniku da mijenja zakone, bio bi vrijedan doprinos komparativnoj pravnoj analizi koja se provodi u suradnji s ekspertima iz cijele Europe.

Naravno, vašu analizu ćemo objaviti s vašim imenom i titulom, ili anonimno ako to preferirate.

Zahvaljujemo na vremenu i stručnosti te se unaprijed veselimo vašem odgovoru.

Srdačan pozdrav,

Za sada smo dobili odgovore iz ovih zemalja te ih ovdje strukturirano prilažemo s odgovorima. Kao što vidite rezultat je šokirajuće jedinstven, i na sve tri točke odgovoreno je da ne prejudiciraju upliv u zakone BIH!

Zemlja	Zastava	Točka A	Točka B	Točka C
Njemačka		NE	NE	NE
Francuska		NE	NE	NE
Italija		NE	NE	NE
Nizozemska		NE	NE	NE
Španjolska		NE	NE	NE
Poljska		NE	NE	NE
Hrvatska		NE	NE	NE
Mađarska		NE	NE	NE
Slovenija		NE	NE	NE
Austrija		NE	NE	NE

Popis eksperata koji su potvrdili da pristaju analizu i potom su nam  poslali odgovor: 

Popis stručnjaka od kojih je zatraženo mišljenje, potvrdili su nam da će sudjelovati u anketi ali odgovor još nismo dobili:

Od svih gore navedenih eksperata očekuje se da se očituju do  15. travnja 2025., a njihova mišljenja će biti objavljena kao Prilog B otvorenom pismu OHR-u.

U drugom tekstu koji slijedi u nastavku tijekom dana ili noći objavit ćemo stručna pojašnjenja spomennutih eksperata , vlastoručno potpisana, a koja su dali uz svoj anketni odgovor.

Mr. Schmidt, pročitajte molimo Vas ovo, potom se lijepo pospremite, povucite vodu, počistite za sobom, pozdravite se s dragim ljudima, i vidimo se ako Bog da u nekim manje kolonijalnim okolnostima.

Hvala Vam na svemu i doviđenja.

/POSKOK/