Published On: Tue, Nov 26th, 2013

Angažirana balkanska scena: Promišljanje realnosti kroz glazbu

Nepravda, rat, poremećeni sustav vrijednosti, izbjeglištvo, korupcija – sve su to teme o kojima pjevaju urbani bendovi u Bosni i Hercegovini.

Većina njih nisu suglasni s epitetom angažirani bendovi, nego su za RSE kazali da je surova bosanskohercegovačka realnost za njih nepresušni izvor inspiracije, prenosi Aida Đugum u tekstu Stvarnost u pjesmama urbanih bendova .

Desetak godina uoči posljednjih ratova, u Sarajevu se razvila new-primitivs glazbena scena, angažirani bendovi poput Zabranjenog pušenja, Elvis G.Kurtovića, SCH i sl..

Paralelno se razvijaju Disciplina kičme i Šarlo akrobata u Beogradu, a nekoliko godina ranije, staze su utrli Haustor u Zagrebu, te Lačni Franz u Mariboru.

Bilo je to vrijeme kada su se cijele generacije prepoznavale u tekstovima ovih bendova, kojima je retorika poznog socijalizma bila dosadna, jednako kao što im je bila odbojna nacionalistička euforija uoči raspada Jugoslavije.

Bendovi slične provenijencije nastavljaju se okupljati u iznajmljenim studijima, ili čak garažama. Razloga za pobunu im, nažalost, ne nedostaje, ali fali im medijskog prostora, prenosi Dušan Pavicic u tekstu Glazba između pobune i konformizma .

Iako main stream u crnogorskoj glazbenoj sceni suštinski i nema, osim kao dio šire, regionalne, al ponajprije one beogradske, alternative srećom ima.

Mala zemlja, s brojnim bendovima rep, rock ili punk rock profila. Njih ni besparica ne sprečava da opažaju svijet oko sebe i kritiziraju one koji su odgovorni za postojeće stanje, piše kaže Esad Krcić u tekstu Umjetnički izraz zasnovan na buntu .

Angažirane rock i hip hop grupe u Hrvatskoj spadaju u najpopularnije domaće izvođače, a tema im, baš kao i na cijelom Balkanu, ne nedostaje.

U tekstu Angažirani urbani bendovi jedina prava politička ljevica Ankica Barbir Mladinović nabraja samo neke od njih – rat i poraće, privatizacijske pljačke i tranzicija, nezaposlenost, siromaštvo, lažni sjaj i glamour, te opća devastacija materijalnih i duhovnih vrijednosti.


Sabina Čabaravdić

Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Europa, koji se 31. siječnja 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.