Published On: Sun, Dec 30th, 2012

Analiza UIO: Hrvatske kompanije neće seliti proizvodnju u BiH

SARAJEVO –  Nakon što Hrvatska 1. lipnja iduće godine postane punopravna članica EU-a i njezini proizvodi na tržištu BiH budu iz godine u godinu skuplji, do masovnog seljenja proizvodnje u bh. proizvodne pogone ipak neće doći. Odjel za makroekonomsku analizu pri Upravi za indirektno oporezivanje BiH smatra kako bi opcija seljenje proizvodnje u BiH donijela nova radna mjesta i rast zaposlenosti, uz porast poreznih i neporeznih prihoda, ali to zahtijeva značajna financijska ulaganja u opremu, infrastrukturu i obuku radnika, kao i vrijeme za pokretanje proizvodnje.
Do seljenja proizvodnje u BiH, prema njihovim procjenama, neće doći jer bi to donijelo smanjenje proizvodnje u Hrvatskoj, a time bi došlo i do masovnog otpuštanja radnika.
“Zbog seljenja dijela proizvodnje u BiH, korištenje postojećih kapaciteta u Hrvatskoj bilo bi ispod optimalnog, što bi zbog fiksnih troškova i financijskih rashoda, ako su postrojenja financirana iz kredita, dovelo do rasta jedinične cijene proizvoda. Kako će ulaskom u EU Hrvatska biti suočena sa snažnom konkurencijom drugih članica, poskupljenje hrvatskih proizvoda bi smanjilo njihovu konkurentost i na tržištu EU i na domaćem tržištu. Negativne efekte ove opcije pojačava i činjenica da se ulazak Hrvatske u EU događa u vrijeme ekonomske krize, pada potrošnje i nelikvidnosti kompanija.
Može se zaključiti da za hrvatske proizvođače opcija seljenja proizvodnje ima brojne negativne posljedice koje ipak premašuju gubitke zbog uvođenja carina, osim ako kompanija već ima uspostavljeno poslovanje u BiH u određenom obimu – stoji u analizi Odjela za makroekonomsku analizu.
Oni su razradili dva osnovna scenarija koje će trgovci u BiH koristiti radi neutraliziranja poskupljenja hrvatskih proizvoda. Prema prvom scenariju proizvođači/uvoznici roba iz RH, snosit će carinu na teret vlastite dobiti i marže ili je prebacuju na svoje dobavljače.
Ova druga opcija je moguća kod velikih kompanija (npr. veliki proizvođači, veliki tržni centri) koji imaju mogućnost da diktiraju uvjete nabave.
U situaciji kada su i kompanije u BiH i Hrvatskoj suočene s problemima u održavanju likvidnosti i padom kupovne moći građana malo je vjerojatno da bi financiranje carina na teret dobiti i marže moglo biti dugoročnija poslovna strategija proizvođača/uvoznika roba iz Hrvatske, već samo opcija za prvi mjesec-dva nakon 1. lipnja 2013. kako bi se zadržali kupci.
Ova opcija, procjenjuju u Odjelu za makroekonsku analizu, postaje još atraktivnija ako se kombinira s nagomilavanjem zaliha hrvatskih proizvoda od prije 1. srpnja 2013. kad Hrvatska ulazi u EU.
ABCportal.info