Published On: Tue, Oct 14th, 2014

Analitičari ocjenjuju da izbori neće donijeti velike promjene Hrvatima

Prvi rezultati izbora u Bosni i Hercegovini po ocjenama analitičara neće donijeti velike promjene za Hrvate u toj zemlji, osim što će oni imati svojeg predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Zdravko Petak izjavio je Hini kako mu se čini da tu nema nikakvih velikih promjena za Hrvate i da nije izgledno da će doći do konstitucionalnog redizajna BiH.

Smatra da bi jedna osnova za osnaživanje hrvatske pozicije mogao biti izbor kandidata HDZ BiH Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH.

Ustvrdio je pritom kako je potpuno jasno da je za Hrvate neprihvatljiv postojeći konstitucionalni dizajn Bosne i Hercegovine i da hrvatska pozicija traži ozbiljan preustroj.

Petak drži da se nije dogodilo značajnije rastakanje uvjetno rečeno hrvatskog biračkog korpusa.

Pitanje bi moglo biti, kaže Petak, jesu li nemiri u Bosni i Hercegovini, koji su bili nasilni, doveli do bilo kakve značajnije podjele koja bi na neki način dovela u pitanje poziciju velikih nacionalnih stranaka. Smatra da kod Hrvata i Bošnjaka očito nisu, jer je neka interesantna dinamika izbora, koliko se moglo vidjeti, bila vezana samo za Republiku Srpsku i za potpuno mrtvu trku koja se vodi u tom dijelu BiH.

“Nešto u smislu da bi se osporile postojeće elite, ključni SDA i HDZ, to se nije dogodilo i tu se neka politička promjena nije dogodila”, zaključio je Petak.

Po njegovom mišljenju, zasnovanom na prvim rezultatima, najveća promjena bi bila kad bi Čović postao članom Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda. Time bi, smatra, bila bitno promijenjena hrvatska pozicija jer bi netko koga je izabrala velika većina hrvatskog naroda prvi puta sjedio u Predsjedništvu, a ne netko koga su većim dijelom izabrali Bošnjaci.

Nisu se, po njegovu mišljenju, ostvarila očekivanja da će na izborima u BiH biti bitno osporene dominantne nacionalne političke stranke, barem kad se govori o Federaciji, a onda i o hrvatskom biračkom tijelu.

“Čini mi se da nama tek predstoji konstitucionalni redizajn BiH, da nije došlo do bitnog osporavanja ključnih nacionalnih političkih stranaka u političkoj areni i da će hrvatska pozicija činjenicom
Čovićeva izbora u Predsjedništvu biti drugačija nego što je ranije bila”, zaključio je Petak.

Politički analitičar Višeslav Raos kazao je pak da se prije otprilike pola godine, kad su se događali nasilni neredi po mnogim urbanim mjestima u BiH, očekivalo da će ovi izbori donijeti neke velike promjene.

“No, zasad se čini da je ovo povratak na situaciju koja je bila prije nekih osam godina”, rekao je Raos.

Kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, Raos smatra da se po prvim rezultatima može vidjeti da će u svakom od etničkih segmenata dominirati one stranke koje već jako dugo privlače najviše biračkog tijela kod sva tri konstutivna naroda.

Izbor Čovića za hrvatskog člana Predsjedništva, Raos smatra simboličkom pobjedom jer je veliki broj birača bio nezadovoljan što je dosad član bio netko koga nisu većinski poduprli na izborima.

Sada, kaže Raos, Hrvati, imaju svojeg predstavnika kojeg su većinski poduprli i koji za razliku od prethodnog predstavnika ima legitimitet. No, to je po Raosovim riječima samo simbolička razina, a treba vidjeti praktičnu razinu, odnosno mogu li novoizabrani predstavnici potaknuti ustavne reforme koje će BiH učiniti funkcionalnijom zemljom u kojoj će se svi osjećati više dobrodošlima.

Prema posljednjim podacima koje je u 14 sati objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH, kandidat ujedinjene oporbe u Republici Srpskoj Mladen Ivanić vodi u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH iako je razlika u glasovima između njega i Željke Cvijanović, kandidatkinje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik vrlo mala. Istodobno je objavljeno kako su Dragan Čović i Bakir Izetbegović dobili dodatne glasove kojima je potvrđena njihova pobjeda u utrci za hrvatskog odnosno bošnjačkog člana bosanskohercegovačkog državnog vrha.

Prema istim podacima, Stranka demokratske akcije (SDA) pojedinačno je osvojila 28 posto glasova na izborima za Zastupnički dom parlamenta BiH među biračima s teritorija Federacije BiH, dok je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika dobio povjerenje 39 posto birača s teritorija Republike Srpske pa će te dvije stranke imati i najviše zastupnika u budućem sazivu državnog parlamenta.

Točan broj osvojenih mandata još uvijek nije poznat, no izvjesno je kako je nedavno osnovana Demokratska fronta (DF) Željka Komšića izbila u sam vrh s osvojenih 15 posto glasova i druga je po snazi među strankama čiji se zastupnici biraju s teritorija Federacije BiH, dok je Srpska demokratska stranka (SDS) dobila glasove 33 posto birača s područja RS i druga je po snazi u tom entitetu. Hrvatske stranke u koaliciji predvođenoj HDZ-om BiH dobile su glasove 12 posto birača, a HDZ 1990., koji je na izborima nastupio samostalno, osvojio je 4,19 posto glasova.