Published On: Sri, ožu 24th, 2021

AMERIČKI ANALITIČAR BARDOS: Hrvatsko pitanje na izborima 2022. odredit će sudbinu BiH

Američki analitičar Gordon Bardos, koji je stručnjak u oblasti odnosa jugoistoka Europe, čest je predavač na američkim sveučilištima te često piše za ugledne TransConflict ili The National Interest, u Neumu je bio jedan od izlagača na konferenciji posvećenoj europskoj i NATO perspektivi, pri čemu je istaknuo kako će doslovno (ne)rješavanje hrvatskoga pitanja te predstojeći izbori odrediti sudbinu BiH, piše Večernji list BiH.

Europa bez dominacije

– Način na koji će se ova pitanja odvijati u sljedeće dvije godine imat će presudan utjecaj na budućnost BiH. Ekstremistički elementi pozivaju na sveobuhvatan pokušaj potpune obespravljenosti hrvatskog stanovništva ne samo reizborom Komšića za člana Predsjedništva BiH 2022. godine, već i korištenjem Komšićeve taktike za preuzimanje nadzora nad Domom naroda FBiH, kao i drugim važnim institucijama. Štetu međuetničkim odnosima u BiH koju bi predstavljao uspjeh takvih planova teško je procijeniti – istaknuo je Bardos.

Njegovi su obiteljski korijeni srpski, no svejedno je upozorio kako bi ovakav rasplet uvelike sličio na pokušaj Beograda, odnosno Slobodana Miloševića uoči krvavog raspada Jugoslavije da nametne svoje predstavnike na Kosovu, u Crnoj Gori i Vojvodini. Bardos ističe kako bošnjačke političke stranke imaju identičan pogled na dominaciju nad Hrvatima, koju se pokušava upakirati kroz navodnu građansku orijentaciju, koja, međutim, u suvremenoj europskoj i svjetskoj praksi u suštini nigdje ne znači poništavanje identiteta i dominaciju. Ako Hrvati budu izbačeni iz vlasti, on smatra kako će BiH krenuti putem raspada.

– Ako se, s druge strane, hrvatsko pitanje ne može riješiti na zadovoljavajući način, to će, s jedne strane, povećati pozive za stvaranjem trećeg (hrvatskog) entiteta u BiH i / ili secesijom područja naseljenih Hrvatima od BiH (kao posljednje utočište), što bi onda bh. Srbe doslovno nagnalo svoju budućnost tražiti izvan BiH – smatra Bardos.

U svom referatu u Neumu istaknuo je kako se dosadašnji međunarodni eksperiment u BiH pokazao neuspješnim te da je zapravo nezabilježeno da je toliko godina nakon rata jedna država ostala i dalje de facto protektorat, a da njezini građani imaju najveću percepciju kako je riječ o neuspješnoj državi, što generira nepovjerenje i odlazak mladih ljudi. Posljednja kriza s koronavirusom pokazala je sve slabosti njezinih institucija. I unatoč tome što je BiH primila po glavi stanovnika čak sedam puta više novca donacija nego što je iznosio američki Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata.

Najpogubnija pojava

U pokušaju transformacije društva i države, navodi Bardos, nije se uspjelo s eksperimentima koji su propadali izgraditi jedinstvenu naciju. Pokazali su to popis stanovništva i opći izbori koji su slijedili te matrice nacionalnog predstavljanja.

Po Bardosu, u BiH ne postoji gotovo nijedna značajnija politička opcija koja prelazi etničke granice. Posebno je istaknuo fenomen “Komšić” citirajući Nevena Šimića kako je riječ o najpogubnijoj pojavi od završetka rata.

Ocijenio ga je posve suprotnim od načela koja su utvrđena u ZAVNOBiH-u, koja su vrijedila u prvoj Jugoslaviji, Austro-Ugarskoj, čak i u Osmanskom Carstvu, o predstavljanju naroda.