Prema anonimnim diplomatskim izvorima, američka veleposlanica u Hrvatskoj trebala bi imati sastanak iza zatvorenih vrata s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Nije jasno je li dobila poziv na Pantovčak idućeg tjedna ili će do sastanka doći na njenu inicijativu. Ključna tema razgovora, kako se navodi, bit će odnos američke ambasade u Bosni i Hercegovini prema Hrvatima u toj zemlji i problemi oko Južne plinske interkonekcije. Kako je sastanak nenajvaljen za medije pretpostavlja se da niti jedna strana ne želi da se ovo shvati kao predizborni poziv ukoliko ga je uputio Milanović ili pak ako ga je sastanak zatražila ambasadorica, logično je da ne želi da ovo ide u medije jer bi to značilo direktno miješanje u predsjedničke izbore.
Iako se ponašanje američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja na prvi pogled može činiti pitanjem koje ne ulazi u izravnu nadležnost hrvatskog predsjednika, u slučaju Južne plinske interkonekcije situacija je drugačija. Hrvatska je u ovom projektu izravno uključena kao investitor i ključni partner.
Tko je inicijator sastanka za sada ostaje neotkriveno. Je li sam Murphey tražio lobiranje kod Milanovića ili je Milanović pozvao Rayess na razgovor ostaje i dalje nepoznanica.
Zakon kao točka prijepora
Sporni zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji je prošao uz nametanje i preglasavanje hrvatskih predstavnika u Federaciji BiH, izazvao je oštre reakcije u Hrvatskoj. Navodi se da je zakon protuustavno nametnut pod pritiskom Murphyja, koji je, prema određenim informacijama, povezan s Albright Grupom – organizacijom koja u ovom projektu ima direktan financijski interes.
Hrvatska, kao suverena država, ima pravo preispitati svoju ulogu u realizaciji ovog plinovoda. U slučaju da zakon ostane na snazi bez potrebnih izmjena i usuglašavanja s predstavnicima Hrvata u BiH, ne može se isključiti mogućnost obustave gradnje plinovoda s hrvatske strane.
Honored to mark International Human Rights Day by celebrating those who tirelessly advocate for justice, equality, and dignity in Croatia. Your courage and commitment inspire us all to build a more just and inclusive future @HRHZagreb @OmbudsmanHR @YIHR_Croatia pic.twitter.com/VZYFkdQFjY
— Ambassador Nathalie Rayes (@USAmbCroatia) December 10, 2024
Je li informacija točna?
Naši diplomatski izvori naglašavaju da su ove informacije zasad nepotvrđene, no dolaze iz pouzdanih krugova. Sastanak na Pantovčaku bio bi važan korak prema razjašnjenju odnosa između Hrvatske i američke ambasade u Zagrebu u kontekstu pitanja koja se tiču hrvatskog naroda u BiH.
Što očekivati od sastanka?
Ako do sastanka dođe, predsjednik Milanović mogao bi iznijeti jasan stav Hrvatske o ponašanju američke diplomacije u BiH, posebno kada su u pitanju hrvatski interesi. Pritom bi mogao naglasiti neprihvatljivost bilo kakvog djelovanja koje potkopava konstitutivnost Hrvata u BiH, ali i upozoriti na moguće posljedice za projekte poput Južne plinske interkonekcije.
Nadamo se da informacija nije netočna i da će do sastanka doći, jer ovo je pitanje od iznimne važnosti za očuvanje političkih i gospodarskih interesa Hrvatske u regiji.
Hrvatska složna po pitanju Hrvata u BiH: Milanović, Vlada RH i predsjednički kandidati na istoj strani
Ohrabrujuće je vidjeti da po pitanju Južne plinske interkonekcije i položaja Hrvata u BiH postoji rijetko viđeno jedinstvo među političkim akterima u Hrvatskoj. Predsjednik Zoran Milanović, Vlada RH predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem, kao i predsjednički kandidati poput Marije Selak Raspudić, jasno su zauzeli stav u obrani konstitutivnosti Hrvata i njihovih prava u Federaciji BiH.
Ovakva usklađenost političkih pozicija šalje snažnu poruku – Hrvatska je odlučna štititi interese Hrvata u BiH, ali i vlastite energetske projekte. To je Hrvatska kakvu smo odavno željeli vidjeti – Hrvatska koja je čvrsta, jedinstvena i svjesna svoje odgovornosti prema sunarodnjacima izvan svojih granica.
Jedinstvena Hrvatska – snaga u obrani nacionalnih interesa
Pitanje Hrvata u BiH, ali i projekata poput Južne plinske interkonekcije, ne može se promatrati odvojeno od šire slike geopolitičkih odnosa. Složni nastupi hrvatskih političkih aktera u obrani svojih interesa šalju jasan signal međunarodnoj zajednici: Hrvatska je odlučna i spremna zauzeti stav kada su ugrožena prava njenog naroda i strateški projekti.
Ovo jedinstvo, koje uključuje predsjednika, Vladu RH i predsjedničke kandidate, pokazuje da Hrvatska može i mora biti zemlja koja se zna izboriti za svoje interese. Nadamo se da će se ovaj stav nastaviti i u budućim izazovima.
Nathalie Rayes je 10. siječnja 2024. godine, pred potpredsjednicom Kamalom Harris, prisegnula na dužnost veleposlanice Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.Veleposlanica Rayes je ostvarila istaknutu karijeru u javnoj službi, a do nedavno je bila predsjednica i glavna izvršna direktorica nevladine organizacije Latino Victory. Prije toga je bila potpredsjednica za odnose s javnošću korporacije Grupo Salinas u Sjedinjenim Američkim Državama i izvršna direktorica zaklade Fundación Azteca America. Ranije u svojoj karijeri upravljala je radom Ureda gradonačelnika Los Angelesa za međuvladine odnose, međunarodnu trgovinu i protokol te je osnovala prvi gradski Ured za useljenička pitanja.
Veleposlanica Rayes služila je kao istaknuta članica odbora Instituta za mir Sjedinjenih Američkih Država u koji ju je imenovao predsjednik Biden, odbora Međunarodnog centra za znanstvenike Woodrow Wilson u koji ju je imenovao predsjednik Obama, te je obnašala funkcije predsjednice upravnog odbora nevladine organizacije Hispanic Federation i savjetodavne skupine programa Hispanas Organized for Political Equality (HOPE) Binational Fellowship.
Dobitnica je priznanja za mnogobrojne doprinose javnoj službi, uključujući nagradu AL DÍA Archetype Ambassador Manuel Torres. Časopis People en Español uvrstio ju je među 25 najmoćnijih Latinoamerikanki u Sjedinjenim Američkim Državama, a časopis Hispanic Executive uvrstio ju je među 10 najboljih lidera. Portal Huffington Post je u 2015. godini veleposlanicu Rayes istaknuo na svom popisu 40 najutjecajnijih Latinoamerikanaca u vanjskoj politici, mlađih od 40 godina.
Veleposlanica Rayes diplomirala je sociologiju i magistrirala javne politike na Sveučilištu u Los Angelesu. Tečno govori španjolski i govorni arapski. Veleposlanica Rayes udana je za dr. Tareka Samada, vrsnog neuroznanstvenika, s kojim ima dva sina, Juliana i Alexandera.
wpDiscuz
