Alma Čolo pokazuje potpuno nerazumjevanje uloge Doma naroda



U otvorenom pismu koje je uputila visokom predstavniku Christianu Schmidtu dopredsjednica SDA Alma Čolo iznijela je oštre kritike njegovih izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, utemeljene na stavovima koji pokazuju potpuno nerazumijevanje namjene i uloge Doma naroda Parlamenta FBiH, te u njemu postojećih klubova naroda, kaže za Hrvatski Medijski Servis Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Podsjetimo Čolo je u otvorenom pismu Schmidtu navela kako mu ne može oprostiti nametnute Amandmane na Ustav Federacije u dijelu koji se odnosi na Dom naroda Federacije BiH i nikada mu, kaže, neće oprostiti način izbora delegata u ovaj dom koji se vrši u skladu sa Uputstvom SIP-a koje je doneseno u izravnoj koordinaciji s OHR-om, a zatim ga upitala:

-Kako je moguće da se iz HNŽ imenuje 5 Hrvata i 1 Bošnjak, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine kojeg ste inaugurirali iako nije proveden Aneks VII Daytonskog mirovnog sporazuma, u HNŽ živi 118.297 Hrvata i 92.005 Bošnjaka. Iz SBŽ se imenuju 4 Hrvata i 2 Bošnjaka iako u ovom kantonu živi 97.629 Hrvata i 146.652 Bošnjaka.”

Svoje nezadovoljstvo brojem izaslanika u Domu naroda iz pojedinih kantona Čolo je kaže Sitarski utemeljila na tezi da „prema Ustavu FBiH delegate u Dom naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva“, koja je točna, ali i na potpuno netočnoj tezi da se “ovdje misli na nacionalnu strukturu stanovništva u odgovarajućem kantonu, a ne općenito na razini Federacije“.

-Posljednja teza gospođe Čolo oštro proturječi činjenici da se radi o Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te da stoga u njegovim klubovima trebaju biti proporcionalno zastupljeni upravo narodi, i to upravo na razini cijele Federacije. Nije, dakle, bitno koliko u, recimo, Kantonu Središnja Bosna živi Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih u odnosu na ukupnu populaciju toga kantona. Bitno je jedino to koliko pripadnika svake od ovih populacija u tom kantonu živi u odnosu na ukupnu populaciju svakoga od tih naroda i Ostalih na razini cijele FBiH. Sam je Ustavni sud BiH, uostalom, u svojoj odluci u predmetu „Ljubić“ ustvrdio da se radi o Domu naroda, a ne nekakvom „domu kantona“, pojašnjava Sitarski.

Zanimljivo je, u svakom slučaju, dodaje sugovornik HMS-a, da ni gospođa Čolo niti bilo tko drugi iz SDA nije ranije imao primjedbi na broj izaslanika iz različitih kantona, premda je on i tada bio utemeljen na istom načelu, samo uz manje ukupno brojno stanje pojedinačnih klubova i cijeloga Doma naroda, ali te primjedbe ona iznosi sad, kada SDA po svoj prilici poslije više desetljeća odlazi u oporbu./HMS/