Published On: Sat, Jun 1st, 2013

Alijin mali: Haaška presuda konačni je udarac ambicijama za trećim entitetom

“Izetbegovića doživljavao sam kao puno odmjerenijeg političara, mislio sam da je senzibilniji prema Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu. Suprotno tome, ironizirao je neravnopravnost Hrvata objašnjavajući da su “postotno zastupljeni”. Pri tom zaboravlja da su Hrvati konstitutivni narod, a ne manjina” napisao je glavni urednik Večernjeg lista za BiH Jozo Pavković u uvodu danas objavljenog intervjuua Bakirom Izetvegovićem u Obzoru.

Izetbegović: Haaška presuda konačni je udarac ambicijama za trećim entitetom
– Hrvatsko pitanje već se godinama nameće kao ključni neriješen problem u daytonskom ustroju BiH. Kako vi vidite rješenje tog problema i sve izraženijeg nezadovoljstva i frustracije Hrvata?

Mislim da se s tim osjećajem nezadovoljstva i frustracije pretjeruje, da se on namjerno “pumpa” radi predizbornih pozicioniranja političara. Hrvati nisu neravnopravna etnička skupina u BiH. U većem dijelu Hercegovine i u dijelovima srednje Bosne oni dominiraju, u Kiseljaku nadomak Sarajeva Bošnjaci se neuspješno bore protiv bjelodane diskriminacije. Općinski simboli i struktura zaposlenih potpuno su hrvatski. Dan općine je 20. srpnja, odnosno dan proroka Ilije, nebeskog zaštitnika župe Kiseljak. U ostatku Federacije Hrvati participiraju u vlasti i utjecaju u skladu s postotnom zastupljenošću. Paritete uživaju na mnogim pozicijama u Federaciji i na razini BiH, čime su izjednačeni s Bošnjacima kojih u BiH ima barem tri puta više. U Federaciji drže financije, bankarski sektor, dobivaju raznovrsne subvencije postotno više od Bošnjaka. Hrvati su u posljednja dva desetljeća otvorili dva sveučilišta i više od 150 osnovnih i srednjih škola koje podržavaju i pohađaju i Bošnjaci, recimo katoličke školske centre u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i Zenici. Tvrdnja da su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva najuvjerljiviji je argument za tvrdnje o “neriješenom hrvatskom pitanju”. Naravno, mnogo Bošnjaka glasalo je za Željka Komšića, ali je upitno jesu li to radili kao Bošnjaci ili naprosto građani kojima se Komšić sviđa. Bilo kako bilo, Hrvati očigledno imaju frustracije u vezi s izborom svojih predstavnika, a to se može riješiti neizravnim izborom, recimo onako kako je to bilo predviđeno travanjskim paketom ustavnih promjena.

– Je li opravdan strah Hrvata i Srba u BiH od rastućeg utjecaja Turske na Balkanu, a posebno u BiH?

Naravno da nije. Što to Turci mogu napraviti protiv interesa Srba i Hrvata na Balkanu i u BiH? Obnoviti još poneki most i džamiju koje su domaći sudionici u ludilu devedesetih porušili, dati još neki povoljan kredit za povratnike, uključujući i Srbe i Hrvate? Lideri moderne Turske su mudri ljudi, oni pomažu Bošnjacima na pametan način, pomirujući i pomažući svima u regiji. Naravno, žele obnoviti i spomenike iz otomanskog razdoblja i potvrditi svoje trajanje na ovim prostorima, ali to nikom pametnom ne bi trebao biti problem. Stari most u Mostaru i tekija na Buni zajedničko su bogatstvo i mamac za turiste sa svih strana svijeta. Tako, recimo, trgovački centar Mepas Mall može samo profitirati, imati bolju posjećenost zbog blizine markantnog mosta iz otomanskog razdoblja.

– Kako komentirate presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu?

Potvrdila je istinu koju su Bošnjaci Hercegovine i srednje Bosne dobro znali jer su je iskusili na vlastitoj koži. Tuđmanova Hrvatska iskoristila je slabost obrambenih snaga Bosne i Hercegovine i pridružila se agresiji i pokušaju komadanja teritorija Bosne i Hercegovine, stvaranju hrvatskog entiteta koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj. I metode su bile iste. Etničko čišćenje, konc-logori, silovanja, rušenja spomenika koji svjedoče prisustvo bošnjačke kulture na tim područjima, čaršija, mostova, naročito temeljita destrukcija i uklanjanje džamija. Sve je ovo konstatirano u presudi. Ovo je vrlo važan akt za buduće odnose u Bosni i Hercegovini i za buduće odnose BiH s Hrvatskom. Uvjeren sam da će ovom presudom biti zadan konačan udarac ambicijama za stvaranje “trećeg entiteta” i eventualnoj podršci Zagreba takvim idejama. Samo na istini, na prihvaćanju istine, ma kakva ona bila, mogu se izgraditi budući dobri i korektni odnosi Hrvata i Bošnjaka.

Dnevnik.ba