– Jesi čuo? – Što sad? – Trump i Putin razgovarali telefonom. – A Europa? – Europa je, kao i obično, saznala zadnja.
Ako itko voli biti treći kotač u globalnim pregovorima, onda je to Europa. Dok se Washington i Moskva dogovaraju, Bruxelles i dalje raspravlja o tome koliko je sati i je li bolje šutjeti ili paničariti. I tako se u emisiji Otvoreno skupila ekipa da objasni ono što svi znamo – Amerika će raditi što joj se prohtije, Rusija neće stati dok ne dobije ono što želi, a Ukrajina je sve umornija.
Kovač: Amerika može sve, ali i ne mora ništa
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač još jednom je podsjetio da svijet nije vođen idealima, nego interesima. „Sjetimo se Drugog svjetskog rata, suradnje sa Sovjetskim savezom protiv nacističke Njemačke. U međunarodnoj politici treba biti realan, ne dominiraju ljudska prava i demokracija. Dominiraju strateški interesi“, rekao je Kovač. Ili prevedeno – ako očekujete da će Amerika ići u rat zbog moralnih načela, sjetite se da su i 1941. čekali da ih netko napadne prije nego što su se uključili.
Za Kovača, Trumpova igra je jasna – pokušaj razbijanja saveza Rusije i Kine jer to ugrožava američke interese. Sve ostalo su detalji. A EU? Pa, EU još uvijek piše priopćenja.
Jakovina: Europa nije bitna, a Ukrajina je iscrpljena
Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je ono što europski lideri ne žele čuti – da u ovom trenutku nema pune suglasnosti unutar Europe. Na kraju dana, ako se Washington i Moskva dogovore, Bruxelles će se samo potpisati ispod odluke.
„Ovo je hokejaška utakmica između Rusije i SAD-a, razmjena 175 zarobljenika, 30 dana bez udara na ukrajinsku infrastrukturu… sve djeluje malo. Mi ne znamo što se još nalazi u tih 90 minuta razgovora, ali znamo da Europa nije bila apostrofirana“, zaključio je Jakovina. U prijevodu – dok se dva slona tuku, Europa i dalje pokušava dokučiti na kojoj je strani.
Akrap: Ako se Rusiji nešto prizna, neće stati
Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Gordan Akrap upozorio je na ono što mnogi govore, ali rijetki žele priznati: „Ako joj se prizna određeno osvajanje Ukrajine, Rusija neće stati s Ukrajinom.“
Ukratko – povijest se ponavlja. Tko se još sjeća Sudeta i Münchenskog sporazuma? Popuštanje pred ekspanzionizmom nikada ne završava onako kako su popustljivi zamišljali. No, problem nije samo u vojnom aspektu. Akrap tvrdi da se moderni ratovi vode prvenstveno u informacijskoj i digitalnoj domeni. A tu Zapad, realno, kaska.
„Europska unija mora shvatiti da je sigurnost pitanje koje definira sve ostale aspekte života. Ako ne možete jamčiti sigurnost vlastitom stanovništvu, onda nemate suverenitet ni u jednom drugom području“, rekao je Akrap. Drugim riječima, ako ne znaš kako zaštititi svoju digitalnu infrastrukturu, ne trebaš ni pričati o sigurnosti.
Kovačević: Trump ne voli kolektivne ugovore
Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević osvrnuo se na ono što bi moglo zabrinuti Europu – pitanje NATO-a i članka 5. „Trump očito ne cijeni multilateralne aranžmane i procijenit će situaciju iz perspektive ‘America first’.“
Prevedeno, ako mislite da će Amerika braniti Europu jer su to nekada obećali – sjetite se da su isto tako Ukrajini obećali sigurnosne garancije kada su se odrekli nuklearnog oružja. I kako je to završilo?
Šah igraju veliki, a ostali čekaju potez
Dakle, što smo naučili iz ove epizode Otvorenog? Amerika gleda svoje interese, Rusija testira granice, Europa se nada da će se sve riješiti bez njenog aktivnog sudjelovanja, a Ukrajina se pita koliko još može izdržati.
Pregovori su, čini se, počeli. Ali tko će iz njih izaći kao pobjednik – to još nije napisano. Do tada, Europa će nastaviti slati izraze zabrinutosti, a Ukrajinci će se pitati gdje su točno nestale sve one velike riječi o potpunoj podršci i obrani demokracije.
wpDiscuz
