Dva mjeseca od početka rata u Ukrajini, postalo je očito kako se svijet okrenuo protiv Rusije. Euroazijska velesila suočena je s najopsežnijim ekonomskim sankcijama ikad uvedenima, zbog čega je nekad moćno industrijsko gospodarstvo dovedeno na rub propasti. Da ne govorimo o namjeri zemalja članica Europske unije da se u dogledno vrijeme u potpunosti odreknu ruskih energenata, što bi bio i konačni udarac tamošnjoj ekonomiji.
Uz to, iako je namjera predsjednika Vladimira Putina bila dijametralno suprotna, NATO se ujedinio u podršci Ukrajini, a mogao bi se proširiti i na sjeverozapadne granice Rusije. Naime, švedski i finski mediji pišu kako bi se u tjednu od 16. svibnja vlade obje zemlje mogle odlučiti na zajedničko slanje zahtjeva za ulazak u NATO. Iako se iz Kremlja prijete “odgovorima”, “reakcijama” i “potezima”, zasad nema konkretnijeg djelovanja.
Možda stoga što su Putinove postrojbe usredotočene na ispunjavanje novog cilja u Ukrajini. Naime, plan je staviti pod rusku kontrolu istočni dio Ukrajine, od Donbasa do Krima, do 9. svibnja, odnosno Dana pobjede kojim se obilježava trijumfalna pobjeda nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Iako su Putinova opravdanja ista (denacizacija, op.a.), teško će njegove trupe stići do trijumfa u Ukrajini, pogotovo ako se uzmu u obzir sve veće pošiljke oružja koje za postrojbe Volodimira Zelenskog stižu sa Zapada.
Opstanak Rusije pod upitnikom?
Zidine Kremlja mogle bi postati preuske za Putina, a on bi mogao zaključiti da je zbog svega nabrojaneg ugrožen ne samo njegov politički opstanak, već i opstanak čitave Rusije, površinom najveće zemlje svijeta. Takve paranoične misli nisu njemu prvom pale na pamet. Još u doba Hladnog rata razvijena je doktrina korištenja nuklearnog naoružanja, koja se sastoji od četiri točke. Svaka od njih pojašnjava jedan motiv potencijalnog korištenja nuklearnog arsenala. Posljednja je ujedno i najzlokobnija, jer se može najšire tumačiti – agresija na Rusiju korištenjem konvencionalnog oružja koje ugrožava samo postojanje države.
U prvim danima sukoba u Ukrajini, Putin je naložio nuklearnim snagama da budu u najvišoj borbenoj pripravnosti. Njegove su postrojbe gotovo mjesec dana opsjedale napuštenu nuklearnu elektranu Černobil, a granatirali su i centralu u Zaporižju. Proteklog su tjedna sablaznili svjetsku javnost uspješnim testiranjem interkontinentalnog balističkog projektila Sarmat, koji osim velikog dometa ima i mogućnost nošenja nuklearnih bojevih glava.
Ranije je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, poručio da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno naoružanje u slučaju da država bude ugrožena. U ponedjeljak je na javnoj televiziji ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio da je opasnost od nuklearnog, pa i trećeg svjetskog rata vrlo velika.
“NATO je, zapravo, angažiran u ratu s Rusijom preko posrednika i naoružava tog posrednika. Rat je rat. Rizici su sada znatni. Ne bih htio umjetno uvećavati te rizike. Mnogi bi to željeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo je podcijeniti”, poručio je Lavrov.
Nema opasnosti?
No, stručnjak za sigurnosne politike, Marinko Ogorec, za Net.hr tvrdi da rizika od izbijanja nuklearnog ili novog svjetskog rata zasad nema.
“U ovakvoj situaciji, postojanje Rusije samo po sebi nije ugroženo. Sad sve ovisi o tome kako će to protumačiti rusko vodstvo, jer koliko se može vidjeti, u posljednje vrijeme nekakvi racionalni načini razmišljanja im nisu jača strana. Zasad ne vidim rizik. A koliki je on, ovisi od onih koji imaju nuklearni arsenal ili nuklearni potencijal. Zasad ne smatram da bi trebalo doći do eskalacije u tom segmentu, pogotovo zato jer se Zapad čuva od bilo kakve provokacije”, rekao je Ogorec.
Zapad je s razlogom suzdržan od odgovora na bilo kakve provokacije. Rusija posjeduje 6500 nuklearnih bojevih glava, od kojih je dobar dio moguće lansirati u pokretu, odnosno s brodova ili zrakoplova. Ipak, teško je očekivati da bi Putin išao toliko daleko, znajući da i s druge strane postoji nuklearni arsenal sličnih kapaciteta.
“Kad prva nuklearna glava poleti, poletjet će sve ostale. To bi bio nuklearni rat, odnosno uništenje čovječanstva, ali do toga neće doći”, uvjeren je Ogorec.
Izvjesni ‘mirniji’ scenariji
Unatoč zveckanju nuklearnim oružjem, izgledniji je neki “mirniji” scenarij. Uništenja u Ukrajini se više ne mogu spriječiti, ali se može spriječiti prelijevanje sukoba u druge zemlje. Ako meci i granate polete prema Zapadu, moguće je izbijanje svjetskog rata konvencionalnim oružjem. No, Ogorec smatra da niti do toga ne bi trebalo doći.
“Ne znam kako će se daljnja situacija razvijati, ali činjenica je da bi se sve više trebalo uključivati u pregovarački proces te da bi pregovaranje trebalo nastaviti, da bi to u konačnici rezultiralo određenim dogovorima. Mislim da u ovom slučaju i jedna i druga strana moraju biti spremne na kompromis, a zasad još nisu. To se vidi, a u velikoj bi mjeri to moglo odrediti situaciju na terenu”, uvjeren je domaći stručnjak za sigurnost.
Iako su razni analitičari već skrojili izvjesne scenarije završetka ovog sukoba, odgovora na pitanje kada i kako će rat završiti – još uvijek nema. Jasno je samo da opstanak Rusije ovisi o opstanku Vladimira Putina u Kremlju.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
wpDiscuz
